UŠĆANSKI KRAJ (NI)JE ZAPOSTAVLJEN

3. avgust 2017.

Zašto stanovnici ušćanskog kraja kubure sa vodom, zbog čega je predsednik MZ podneo ostavku, da li lokalna samouprava dovoljno ulaže u ovo područje i ima li nade da dve strane, predstavnici MZ i  grada Kraljeva, približe svoje stavove?

Početkom ove godine tadašnjoj ministarki za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a sada premijerki Srbije Ani Brnabić pisao je predsednik MZ Ušće Goran Nikolić koji je prošlog vikenda, na sastanku sa čelnim ljudima grada Kraljeva, najavio povlačenje sa te funkcije. Pisao je tada Nikolić da je Ušće možda jedino mestu u Srbiji koje je u tranziciji sačuvalo svoje fabrike i otvorilo neke nove pogone, da uglavnom nemaju nezaposlenih nekvalifikovanih i kvalifikovanih radnika dok oni sa fakultetskom diplomom, nažalost, napuštaju svaj kraj, da se sa ovog područja odvajaju i znatna poreska sredstva, i državi, i gradu. Problem zbog kog se obratio bio je nerešeni status pet radnika MZUšće, koji obavljaju komunalne poslove: održavaju lokalni vodovod sa više od 600 priključaka, staraju se o lokalnoj pijaci, groblju, kanalizaciji, čišćenju i održavanju ulica i lokalnih puteva, a za sve to primaju minimalac jednom u tri meseca.

Iako se ovi radnici nalaze na brojnom stanju zaposlenih u Gradskoj upravi, gde im je decenijama obračunavana zarada, sredstva za zarade je obezbeđivala MZ Ušće, uglavnom od veoma loše naplate potrošnje vode od stanovništva. Grad uporno odbija bilo koje predloženo rešenje: prihvatanjem radnika od strane javnih komunalnih preduzeća ili formiranjem komunalnog preduzeća na teritoriji „bivše opštine Ušće“ koje okuplja devet mesnih zajednica, a koje su od Kraljeva udaljene od 40, pa čak do 100 kilometara. Od nove godine grad Kraljevo odbija da obračunava zarade ovih radnika tražeći da to radi MZ. Iako sam im odgovorio da kao rudarski tehničar nisam u stanju da vodim komunalno preduzeće, da u MZ ne postoji ni finansijska, ni pravna služba, da se po zakonu i statutu MZ ne možemo baviti komunalnim poslovima, grad odbija da reši problem Moja eventualna ostavka bi rešila problem moje lične odgovornosti, ali ne bi rešila nagomilane probleme cele naše MZ: građani bi i dalje imali problem sa kvalitetnim i redovnim vodosnabdevanjem, deca bi i dalje gazila po izlivenoj fekalnoj kanalizaciji, pokojnike bi i dalje sahranjivali po privatnim livadama, pijaca bi i dalje radila na divlje, građani bi i dalje koristili zakonske rupe i ne bi plaćali vodu iako duguju, zajedno sa privredom više od 13 miliona dinara… – pisao je Nikolić.

Ovog leta, problemi u Ušću su dodatno pojačani nestašicom vode, zbog čega su uvedene restrikcije.

Do restrikcija je moralo da dođe zbog toga što mnogi građani koji žive na nižim kotama neracionalno troše vodu, koristeći je čak i da zalivaju bašte. Da se voda koristi racionalno, bilo bi je sasvim dovoljno. Vodovodom u Ušću upravlja MZ, zato što tamo ne postoji komunalno preduzeće. Ne možete na teritoriji jedne jedinice lokalne samouprave osnovati dva komunalna preduzeća koja se bave istom delatnošću. U svakom trenutku, cisterne su spremne, a razmišljamo i o dugoročnom rešenju problema vodovoda u Ušču i drugih vodovoda, van gradskog u Kraljevu, pa ćemo u septembru doneti odluku o seoskim vodovodima koja će obrađivati način prenošenja ovih vodovoda u nadležnost JKP «Vodovod» i pribaviti im upotrebnu dozvolu, uz rešavanje imovinsko-pravnih odnosa između onih koji su do sada ulagali sredstva u izgradnju i dosadašnje održavanje tih vodovoda – pojasnio je Terzić.

Svesni da MZ ne može zakonski da izda račun za utrošenu vodu, meštani  koriste mogućnost da vodu – ne plaćaju, a ni više od pola veka stari vodomeri verovatno ne očitavaju realnu potrošnju. Goran Nikolić kaže da neke porodice vodu nisu imale i po mesec dana, a 90 odsto stanovnika Ušća je, uprkos činjenici da žive na dve velike reke, ovog leta imalo problem sa vodosnabdevanjem. Na Zboru građana proteklog vikenda Nikolić je rekao da podnosi ostavku zbog, kako je naveo, odnosa gradskih čelnika, a posebno gradonačelnika Terzića prema problemima meštana ovog kraja. Istaknuto je da lokalna samouprava nedovoljno ulaže u ušćansko područje, koje ima duplo više proizvodnih radnika u odnosu na ostatak opštine, zbog čega su i poreska izdvajanja veća.  Na zboru je, saznajemo, zaključeno da se hitno mora ispoštovati odluka gradske skupštine o izradi studije opravdanosti formiranja gradskih opstina Ribnica i Ušće i da ova MZ pre ovogodišnje izrade nacrta budžeta, treba da sačini listu prioriteta koji bi ušli u budžet za narednu godinu.

Za sve što su meštani Ušća do sada tražili – izlazili smo im u susret. Na zboru održanom prošle nedelje ponovili smo da će odluka o seoskim vodovodima biti pred odbornicima u septembru, da je to rešavanje problema koji postoji već 50 godina i da ga je nemoguće rešiti za jedan dan. Bilo je tu žalbi da premalo novca odlazi u Ušće, ali sam im pokazao jasnu računicu,kojom sam im dokazao da u ušćanski kraj odlazi mnogo više novca nego što oni misle. Prvenstveno mislim na izdvajanja za gradski javni prevoz, jer sa 59 dinara po kilometru subvencinišemo gradski javni prevoz, a najveći deo kilometraže se utroši upravo na ušćanskom području, na udaljenim linijama. Obezbeđujemo dosta novca i za infrastrukturu, kao za funkcionisanje Doma kulture i razne manifestacije. Oni su tvrdili da se premalo puteva u ušćanskom kraju priprema, ali računica je sledeća: na psolednjem Gradskom veću, od 9,5 km puteva za asfalturanje van GUPa-, čitav kilometar je u ušćanskom kraju, prošog meseca podasuto je sedam kilometara puta ka Kamenjanima, sada radimo u Barama, Cerju (gde 50 godina ništa nije podasuto). Trudimo se da pomognemo i ne volim da neko govori o kontinuitetu lošeg odnosa gradske vlasti prema Ušću – kategoričan je Terzić.

Prema pisanju portala I love Ušče, gradski čelnici su na tom sastanku «kategorički odbili predloženo preuzimanje ušćanskog vodovoda od strane JKP “Vodovod”, zato što bi tada rukovodstvu ovog preduzeća pretila krivična odgovornost zbog gazdovanja vodovodom koji nema upotrebnu dozvolu. Nuđeno nam je usvajanje na jesenjem zasedanju gradske skupštine, nekog zakonskog rešenja, praktički neostvarljivog, bar u višegodišnjem periodu, a gradonačelnik je takođe odbio mogućnost novčane pomoći MZ Ušće za održavanje ušćanskog vodovoda i isplate zaostalih zarada zaposlenima».

Da lokalna samouprava pomogne kako bi bile isplaćene zarade radnicima ušćanskog vodovoda kojim gazduje MZ apsolutno je nemoguće, jer grad za to nema nikakav pravni osnov, tvrdi gradonačelnik.

Goran Nikolić, navodi da će i neki novi predsednik Saveta mesne zajednice Ušće morati, «iako ne poseduje stručne kvalifikacije, da naredi neobučenom radniku da bez upustva za rad i obučenosti siđe u duboki i uski blatnjavi vodovodni kanal, rizikujući svoj život, kako bi otklonio kvar na vodovodu… Neki novi predsednik mesne zajednice će morati ilegalno da naplaćuje vodu, bez računa, bez baždarenih vodomera, sa primitivnim hlorisanjem vode, bez obezbeđenja izvorišta… da radi posao koji u gradu Kraljevu rade za to školovani i stručni ljudi».

U svakom slučaju obe strane stoje čvrsto pri svojim stavovima, iako se rešenje problema čak i ne nazire. Izreku da «čovek mora biti dovoljno veliki da prizna svoje greške, dovoljno pametan da profitira iz njih i dovoljno snažan da ih ispravi», svako ko je ovaj tekst pročitao do kraja ima pravo da shvati na svoj način.

Jedan komentar za objavu “UŠĆANSKI KRAJ (NI)JE ZAPOSTAVLJEN

  1. . Pa tu SPS upravlja decenijama i samo se oglase ako neka devojka rodi dete po kijametu .Važno je da imaju pedesetak strugara, seku  se šuma po Rudnu i drugim planinama bez ikakve kontrole a sve zbog navodnog sprečavanja odseljavanja iz tog kraja. Ne verujem da iko plaća porez !Predpostavljam da ni dinara nisu ulagali za tehničku dokumentaciju budućih vodovoda,kanalizacije, uređenja ulica i zgrada! Samo vi sedite,menjajte stranke i čekajte!

Komentari za ovu vest su zatvoreni.