PUCAJU BRAKOVI, A STRADAJU DECA

13. oktobar 2016.

Tokom prošle godine na području grada Kraljeva sklopljena su 543 braka, a razvedeno je 318, pa je sve više zanemarene ili dece bez roditeljskog staranja

Uprkos činjenici da starije generacije ,,rade“ na popravljanju statistike, broj  razvedenih, uglavnom brakova mlađih supružnika na području Kraljeva raste, pa je tokom 2015. godine veći za 108 u odnosu na prethodnu. Istina, povećao se u tom periodu i broj venčanja, ali tek za 76 pa će, ako se ovakav trend nastavi, ubrzo razvoda biti isto ili više nego sklopljenih brakova. Inače, već je zabrinjavajući podatak u izveštaju ovdašnjeg Centra za socijalni rad, prema kome je u 2015. godini, na području grada Kraljeva, sklopljeno 543, ali je razvedeno 318 brakova. Ne može se izbeći dovođenje u vezu ove zabrinjavajuće pojave i porasta broja zanemarene dece ili dece bez roditeljskog staranja. Takvih je trenutno 283, a znatan broj ove dece bila su svedoci ili žrtve nasilja u porodici i trpela zanemarivanja, posebno dok se roditelji spore oko imovine ili prava na buduću brigu o potomcima.

Osnovni razlog sve učestalijih kriza u porodici su dugotrajni egzistencijalni problemi, stresne situacije, gubitak osnovnih životnih vrednosti, stanje nejasnih uloga supružnika… Ljudi su opterećeni nemaštinom ili rade po dva, tri posla, nemaju vremena za razgovor, viđaju se dva-tri sata dnevno, taman koliko da se posvađaju ili prodube već postojeću neslogu. Zato je neophodno da naše svaetovalište za predbračne, bračne i porodične odnose pojača svoje prventivne aktivnosti – naglasila je nedavno i pred odbornicima gradske skupštine Svetlana Dražović, direktorka kraljevačkog Centra za socijalni rad.

Da ljubav, poštovanje, tolerancija u porodicama gube bitku sa sve jačim materijalnim nevoljama, govore i drugi podaci ove ustanove poput onih da je, recimo, broj  korisnika svih usluga ovdašnjeg Centra za socijalni rad u poslednjih pet godina znatno uvećan, jer ih je, primera radi, 2010. godine bilo 8.331, a u 2015. godini čak 13.344 I, što je za posebnu zabrinutost, među njima je 2.767 dece. Stoga se povećava i broj hraniteljskih porodica, a pored ovih obesrabrujućih pokazatelja o porastu socijalnih nevolja u Kraljevu, direktorka Dražović ističe i sve više radno sposbnih lica koja traže socijalnu pomoć. Takođe, ona naglašava i pojavu sve prisutnije nebrige potomaka za roditelje, posebno za starije ljude na seoskom području, kao i zanemarivanje lica sa invaliditetom ili sa mentalnim smetnjama.

Centar će, stoga, nastaviti sa razvojem porodičnog smeštaja za odrasle i stare osobe, a mislim da će u svim oblicima sprovođenja socijalne zaštite od pomoći biti i novi zakon o ovoj oblasti koji će preciznije definisati i način sprovođenja svih socijalnih usluga na lokalnom nivou – dodaje Svetlana Držović.

Inače, grad Kraljevo, socijalna zaštita ugroženih stanovnika košta godišnje oko pedeset miliona dinara, što je duplo više nego pre pet godina. No, sve te mere kao i uzoran primer rada kraljevačkog Centra za socijlni rad su, na neki način, pomoćna sredstva u odnosu na neophodnost privrednog jačanja. A taj trend minulih godina uglavnom je imao pad. Umesto urušene industrije nije niklo dovoljno pogona i nije bilo većih privrednih investicija. Uz to, pre skoro dve decenije u Kraljevo je stiglo raseljenih i izbeglih lica za jedan omanji grad, ali su svi resursi ostali na istom nivou,  a onda se desio i zemljotres, poplave… Tako se danas broj nezaposlenih bliži cifri od dvadeset hiljada tražilaca radnih mesta, a srećnici koji rade primali su tokom prošle godine prosečne plate od 36.304 dinara, što je gotovo za deset hiljada manje od prosečnog iznos zarada u Republici Srbiji.

Autor: Miroljub Dugalić

Izvor: “Politika”