Glas žena skoro da se i ne čuje prilikom donošenja odluka o planovima razvoja i projektima koji će se realizovati u lokalnoj zajednici; Evropski pokret u Srbiji – Kraljevo realizuje projekat koje bi ovakvo stanje trebalo da promeni – nabolje
U Kraljevu su žene zastupljene sa 37% u radu zakonodavnih organa, a tek svaka deveta (11,7 odsto) u radu izvršnih organa.
Na osnovu analize istraživanja prikazane na donjoj fotografiji može se zaključiti da je učešće žena i u radu saveta mesnih zajednica veoma nisko i da postoji potreba za preduzimanjem aktivnosti kako bi se sa jedne strane stvorili uslovi za obavezno učešće žena u radu mesnih samouprava, a sa druge strene žene podstakle za aktivnije učešće.

Stvaranje i unapređenje uslova za veće učešće žena u radu saveta mesnih zajednica, kroz pokretanje inicijativa za izmenu lokalnih Odluka o mesnim zajednicama kojom bi se uspostavila obaveza da najmanje 1/3 članova saveta mesnih zajednica budu žene, cilj je projekta koji realizuje Evropski pokret u Srbiji – Kraljevo.
Projekat pod nazivom „Helvetas Swiss Intercooperation” deo je šireg projekta Vlade Švajcarske „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative na teritoriji grada Kraljeva i opštine Trstenik. sprovodi projekat pod nazivom „Za veće učešće žena u radu saveta mesnih zajednica”.
Kroz raniji projekat „Informisani građani – aktivni učesnici u planiranju razvoja ruralne infrastrukture”, koji je Evropski pokret u Srbiji Kraljevo već realizovao, pokrenuta je inicijativa za veću ulogu saveta mesnih zajednica u odlučivanju o infrastrukturnim projektima. Kroz sprovedene analize i razgovore sa meštanima, uočeno je slabo učešće žena na održanim javnim događajima, ali i njihova mala zastupljenost u savetima mesnih zajednica.
Problem slabog učešća žena u radu mesnih zajednica prepoznat je i na nacionalnom nivou. Posebno malo učešće žena u radu saveta mesnih zajednica je prisutno kod većine mesnih zajednica sa ruralnog područja. Saveti mesnih zajednica na ruralnom području imaju veći značaj, jer suštinski predstavljaju ključni organ lokalne samouprave koji se bavi razvojem svoje lokalne zajednice. U Posebnom izveštaju zaštitnika građana koji se odnosi na rodnu ravnopravnost u jedinicu lokalne samouprave, ističe se da je učešće žena u Savetima MZ svega 11,4%, a da je problem posebno izražen u seoskim sredinama. Razlozi za ovakvo stanje se ogledaju kako u snažnom uticaju tradicionalnih rodnih obrazaca, velikim obavezama žena u svakodnevnom životu, tako i u nedostatku podsticajnog okruženja za veće učešće žena.
Imajući u vidu značaj ravnopravnog učešća u procesu donošenja odluka na najnižem nivou lokalnih samouprava, u mesnim zajednicama, Evropski pokret je kroz projekat planirao najpre da izradi analizu trenutnog učešća žena u radu mesnih zajednica, analizu strateškog i normativnog okvira koji se odnosi na primenu principa rodne ravnopravnosti i rad mesnih zajednica, kao i da sprovede anketu na temu spremnosti i zainteresovanosti žena za aktivnije učešće u radu mesnih zajednica.

Na temeljima sprovedenog istraživanja, planirano je da se formuliše inicijativa za izmenu lokalnog normativnog okvira, kako bi se uspostavili uslovi za minimalno učešće žena u organima mesnih zajednica. Kako bi inicijativa bila u skladu sa stavovima šire javnosti planirano je da se o njoj pokrene diskusija na sedam javnih tribina, od čega četiri u Kraljevu i tri u Trsteniku, nakon čega će se izvršiti njeno usklađivanje sa stavovima građana i pokrenuti kampanja prikupljanja podrške šire javnosti.
– Planirano je da se realizuje šest javnih događaja na kojima će volonteri Evropskog pokreta prikupiti podršku građana. Tokom cele realizacije projekta, planirana je aktivna saradnja sa lokalnim savetima za rodnu ravnopravnost, jer je cela projektna ideja u potpunosti u skladu sa lokalnim i nacionalnim strateškim dokumentima u oblasti rodne ravnopravnosti i očekujemo da ćemo na ovaj način doprineti realizaciji postavljenih ciljeva. Na samoj završnici projekta, predlog izmene lokalnih odluka o mesnim zajednicama, na okruglom stolu biće razmotrem zajedno sa predstavnicima grada Kraljeva i opštine Trstenik, a onda ćemo ga predati lokalnim samoupravama radi razmatranja i usvajanja – pojašnjava Mirjana Prodanović, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji – Kraljevo
Ona pojašnjava da je namera projekta da dovede do promene lokalne Odluke o mesnim zajednicama tako što će se dodati stav kojim se definiše da žene čine jasno definisan minimalni procenat od ukupnog broja članova saveta. Na taj način će se definisati minimalno učešće žena u radu saveta mesnih zajednica i biće im data mogućnost da se u svakoj mesnoj zajednici zainteresovane i sposobne žene aktivno uključe i svojim idejama i radom doprinesu kvalitetu rada saveta, a samim tim i kvalitetu života u lokalnoj zajednici u kojoj žive.
– Kako samo postavljanjem minimalnih uslova za uključivanje žena nećemo ostvariti potpun efekat aktivnog učešća žena u mesnim zajednicama, u daljim aktivnostima planiramo da sprovedemo programe u cilju jačanja kapaciteta i motivisanja žena na seoskom području za aktivno učešće u radu svojih mesnih zajednica – najavljuje naša sagovornica.
Istraživanje stavova građanki Kraljeva o učešću u društveno političkom životu na nivou mesnih samouprava
U cilju utvrđivanja nivoa informisanosti žena u lokalnoj zajednici o radu Saveta mesnih zajednica i njihovoj zainteresovanosti za uključivanje u rad organa mesnih zajednica, u periodu od 18. aprila do 10. maja 2022. godine sprovedena je anketa kojom su obuhvaćene 174 žene iz Kraljeva svih starosnih doba, a od ukupnog broja ispitanica 52% bile su žene sa sela.

34% ispitanica je izjavilo da nema pristup informacijama o radu saveta mesih zajednica. Kao ostali značajni izvori informisanja o radu mesne zajednice naveden je razgovor sa ukućanima (19%), i razgovor sa komšijama i medije sa po 17%.
Odgovornost za rešavanje pitanja mesnih zajednica građanke vide u lokalnoj samoupravi (43%) i savetima mesnih zajednica (29%).
91% ispitanica smatra da bi žene uključivanjem u rad mesnih zajednica doprinele razvoju lokalne zajednice
Šta je razlog male zastupljenosti žena u Savetima mesnih zajednica?
Najveći procenat žena smatra da je razlog male zastupljenosti nedostatak slobodnog vremena ( 39%).
Razlozi su dalje rangirani po sledećem redosledu:
– nezainteresovanost (17%),
– mišljenje da ne mogu ništa da promene (15%),
– ne znaju kako bi se prijavile i uključile (14%),
– smatraju da je to muški posao (12%) i
– nedostatak podrške porodice (3%).

Dodatna opažanja:
U razgovorima sa predsednicima mesnih zajednica uočeno je da postoje brojni problemi koji opterećeuju rad Saveta:
Slaba zainteresovanost meštana, ne samo žena za učešće u radu organa mesnih zajednica, jer imaju mala ovlašćenja, nemaju veliku moć, a postoje veliki problemi lokalnoj zajednici i velika oćekivanja samih građana,
Saveti se u pojedinim mesnim zajednicama često ne sastaju ili se sastaju u smanjenom obiku, što je posebno izraženo na teritoriji grada Kraljeva jer je Savetima istekao mandat od četiri godine i većina članova nije zainteresovana za rad,
Žene koje su trenutno u članstvu saveta mesnih zajednica često nisu zainteresovane za učešće u radu saveta, mada i nismo primetili neku posebnu želju na terenu za njihovim uključivanjem,
U manjem broju mesnih zajednica uključene žene su veoma aktivne i doprinose postizanju značajnih rezultata,
Predsednici MZ su izneli problem nedovoljno adekvatne komunikacije sa Službom za MZ i organima lokalne samouprave i nameće se potreba da se u narednom periodu radi na podizanju kvaliteta rada.
Članovi postojećih saveta su ukazali i na problem nedovoljnih sredstva za tekuće funkcionisanje mesnih zajednica (režijski troškovi, troškovi putovanja članova saveta i dr). Često se odluke o finansiranju razvojnih projekata (prvenstveno infrastrukturnih) donose van saveta (najčešće politička odluka u organima lokalnih vlasti) što izaziva posebno nezadovoljstvo kod građana, a to dovodi do pasivizacije rada pojedinih članova saveta.

M. M. D.