U borbama za oslobođenje Kraljeva i šire okoline nemačka vojska krajem novembra 1944. imala je 11 puta više gubitaka nego partizani, ali je poginulo 357 boraca Crvene armije, koji su sahranjeni u selima u okolini Kraljeva
Na današnji dan 1944. godine, 40 dana posle oslobođenja Beograda, i u Kraljevu je došao kraj velikim materijalnim razaranjima i ljudskim žrtvama koje su stradale od okupatora. U znak sećanja na sve one koji su u tim borbama dali najvrednije što su imali – svoj život, danas su, u pratnji Vatrogasnog orkestra „27. septembar“, polaganjem venaca na Spomenik oslobodiocima Kraljeva u Drugom svetskom ratu u parku Pljakin šanac, vence položili predstavnici Grada Kraljeva, Raškog upravnog okruga, vojske, žandarmerije, brojnih boračkih udruženja i drugih organizacija.
U noći između 28. i 29. novembra 1944. godine vođena je najteža borba naših boraca u sadejstvu sa vojnicima Crvene armije. Oslobođenje Kraljeva dočekano je sa velikim radošću i sa mnogo suza. Nažalost, Kraljevo je bilo porušeno, mnogo Nemaca je bilo zarobljeno, pa su partizani morali da ih čuvaju od razjarenog naroda.
U Kraljevu je bilo zarobljeno oko 600 železničkih vagona koje je nemačka vojska koristila do Kraljeva i iz kojih je vršen pretovar oružanih snaga u vagone uzanog koloseka koji su u kompozicijama odvoženi prema Čačku, Užicu, Višegradu, Sarajevu i dalje prema Austriji. U borbama za oslobođenje Kraljeva i šire okoline nemačka vojska je imala gubitaka – 495 mrtvih, 265 ranjenih i 300 zarobljenih vojnika i oficira. Gubici Četvrte proleterske crnogorske brigade, Treće srpske udarne brigade i partizanskih jedinica bili su – 45 poginulih i 106 ranjenih boraca, a poginulo je i 357 boraca Crvene armije, koji su sahranjeni u selima u okolini Kraljeva.
Narod i oslobodilačka vojska su već dan nakon oslobođenja Kraljeva odali poštu streljanima oktobra 1941. na Lagerskom groblju pod Grdičkom kosom.

Mirjana Savić, istoričarka Narodnog muzeja Kraljevo podsetila je da su pored bitaka za oslobođenje Beograda, borbe u Kraljevu bile najteže, najduže i najobimnije za konačno oslobođenje Srbije u II svetskom ratu. Komandant Druge proleterske divizije Sredoje Urošević 29. novembra 1944. izveštava:
“Osvojivši u toku jučerašnjeg dana sve prilaze gradu, naše jedinice su, uz sadejstvo jedinica Crvene armije, zauzele Kraljevo”.

Autor Spomenika oslobodiocima Kraljeva u parku Pljakin šanac – delo je Kraljevčanina Aleksandra Vasiljevića.
M. M. D.