Pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka Srbija je živela svoju industrijsku revoluciju. Gradovi su se širili, naselja rasla, ulice se menjale, i u tom zanosu modernosti mnoge varoši Zapadnog Pomoravlja izgubile su ono što ih je vekovima činilo prepoznatljivima.
Tu, negde između betonskih blokova i asfalta, nestali su dvorišta, drveni čardaci, sokačići koji su mirisali na zanatske radnje i stare bašte.
Istoričari upozoravaju da je najveći diskontinuitet u očuvanju kulturnog nasleđa nastao upravo u tom periodu – pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog veka.
Dok je urbanizacija bila simbol napretka, arhitektonska i kulturna baština bila je prepuštena zaboravu.
„U tom periodu nestajale su stare varoške kuće, trgovi i ulice koji su nosili duh jednog vremena. Izgubili smo gradove koji su imali svoju dušu“, istaknuto je, između ostalog na naučnom skupu „Razvoj varoši Zapadnog Pomoravlja u XIX i XX veku“ čiji je domaćin i organizator bio Narodni muzej Kraljevo. Učestvovalo je dvanaest istraživača iz različitih ustanova i instituta.
Zaboravljeni slojevi grada
Ono što su tada dobijali moderni stanovi i šire ulice, gubio je identitet prostora. U želji za „novim dobom“, gradovi su, kako kažu istoričari, „počeli da liče jedni na druge“.
Danas, kada govorimo o zaštiti kulturnog nasleđa, pitanje više nije samo šta smo izgubili, već – šta smo iz toga naučili.
Zapadno Pomoravlje, kao i mnogi delovi Srbije, nosi dubok sloj urbane istorije koji još čeka da bude istražen, dokumentovan i zaštićen. Skup je otvorio direktor Muzeja Darko Gučanin, naglasivši da ova ustanova već decenijama neguje istraživački duh, što potvrđuju brojne nagrađivane izložbe, publikacije i časopis „Naša prošlost“. Posebno je istakao nedavno objavljeno dvotomno izdanje „Popis stanovništva 1863“, koje su priredili dr Bojana Miljković Katić i Nemanja Trifunović, kao vredan izvor za istoriju Karanovca i šireg kraljevačkog kraja.
Prvom sesijom predsedavala je dr Suzana Rajić, redovna profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu, koja je istakla značaj regionalnih istraživanja u razumevanju procesa modernizacije varoši.
U prvom delu skupa svoje radove su predstavili dr Nino Delić, dr Danko Leovac, Ljubodrag P. Ristić, Dragan Drašković i Darko Gučanin.
Drugu sesiju vodio je dr Nino Delić iz Istorijskog instituta u Beogradu, a izlagači su bili dr Miloš Timotijević, Aleksandar Marušić, Bogdan Vučković i dr Jelena Vukčević, a teme su obuhvatile urbanističke i kulturne promene, odnos između tradicije i modernizacije, kao i ulogu pojedinaca u formiranju identiteta lokalnih zajednica.
Gradovi sa sećanjem
„Grad bez prošlosti gubi svoj identitet“, poručili su učesnici skupa.
I dok se danas često raspravlja o novim fasadama, parkinzima i urbanističkim rešenjima, vredi se setiti da je svaki grad – koliko u svojim ulicama, toliko i u svojim sećanjima.
Možda je vreme da, pored novih građevina, podignemo i svest o onome što smo nekad imali.
M. M. D.
