Raspored bogosluženja u kraljevačkim hramovima za Vaskrs 2022.

Pravoslavni vernici pripremaju se da uz sveštenstvo i monaštvo na brojnim bogosluženjima u hramovima Srpske pravoslavne crkve u nedelju u radosti i svečano obeleže Dan Hristovog vaskrsenja.

Veliki petak

Pre proslave radosnog praznika Vaskrsa vernici će odćutati Veliki petak – najtužniji i najtiši dan u hrišćanstvu, dan kada je na brdu Golgota kod Jerusalima Isus Hristos razapet na krst i gde je i preminuo.

Na Veliki petak ne čuju se zvona i ne služi se liturgija, već Carski časovi:

„U ovom bogosluženju prolazimo kroz časove isto onako kako je spasitelj naš , u dane svoga stradanja radi nas, prolazio kroz mnoge časove suđenja i muka…“ (đakon Stefan Popović).

Na Veliki petak se iznosi plaštanica – platno saizvezenimili naslikanim Hristom posle skidanja sa krsta. Plaštanica se iznosi na večernjem bogosluženju i sa Jevanđeljem se polaže na sredini hrama na posebnom stolu. Nakon toga slede „statije“ – bogoslužbene pesme kojima se opisuju žalost i patnja Bogorodice zbog raspeća i smrti njenog sina, ali i najavljuje njegovo vaskrsenje.

Rađanje novog života najavljuje i farbanje vaskršnjih jaja, koje je tradicionalno obavlja na veliki petak kada nije primereno obavljati nikakve druge poslove osim neophodnih za funkcionisanje domaćinstva.

Raspored bogosluženja na Veliki petak:

  • Crkva Svete Trojice – Carski časovi u 8h, večernje sa iznošenjem plaštanice u 17h, Statije u 20h;
  • Hram Svetog Save – Carski časovi 7h, večernje sa iznošenjem plaštanice u 13h, statije u 19h;
  • Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Kovanluku – Carski časovi u 8h, večernje sa iznošenjem plaštanice u 16h;
  • Crkva Svetog kneza Lazara u Mataruškoj Banji – Carski časovi u 7 h, večernje za iznošenjem plaštanice u 17 h;
  • Crkva rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Ratini – Carski časovi u 8h, večernje u 18h;
  • Crkva Svetog apostola Pavla u Cvetkama – Carski časovi u 8h, večernje sa iznošenjem plaštanice u 16h, bdenje i statije u 20h;
  • Manastir Žiča  – Carski časovi u 9h, večernje sa iznošenjem plaštanice u 14h, jutrenje (statije) u 22h;
  • Manastir Studenica – Carski časovi u 8h, večernje i iznošenje plaštanice u 16 h.

Velika subota

Velika subota je drugi dan hrišćanske žalost, dan pogreba Isusa hrista i njegov silazak u Had. Provodi se u tihovanju i pripremama za sutrašnji veliki praznik. Poseban događaj odigrava se svake godine u Jerusalimu na Veliku subotu: u ceremoniji staroj duže od 12 vekova u Crkvu Hristovog groba sa nebesa se spušta blagodatni plamen i pali sveće u rukama jerusalimskog patrijarha.

Raspored bogosluženja na Veliku subotu:

  • Crkva Svete Trojice – Liturgija u 8 h;
  • Hram Svetog Save – Liturgija u 8 h;
  • Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Kovanluku – Liturgija 8 h;
  • Crkva Svetog kneza Lazara u Mataruškoj Banji – Liturgija u 7 h;
  • Crkva rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Ratini – Liturgija u 8 h;
  • Manastir Žiča  – Liturgija Svetog Vasilija Velikog  10 h;
  • Manastir Studenica – Liturgija sa večernjom u 12 h.

Vaskrs

Prema Jevanđelju po Mateju: na osvitku prvog dana nedelje dođoše Marija Magdalina i druga Marija da osmotre Hristov grob. Zemlja se zatresla, a anđeo Gospodnji siđe sa neba, odvali kamen sa vrata grobnih i reče ženama:

– Ne bojte se vi; jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovde, jer ustade kao što je kazao. Hodite da vidite mesto gde je ležao Gospod. Idite brzo i recite učenicima njegovim da ustade iz mrtvih…

Zato je Vaskrs uz Božić najradosniji hrišćanski praznik – Božiće je početak ovozemaljskog, a Vaskrs onostranog života u Carstvu nebeskom.

Raspored bogosluženja na Vaskrs:

  • Crkva Svete Trojice – Pashalno jutrenje u ponoć; liturgija u  8 h;
  • Hram Svetog Save – Pashalno jutrenje i Sveta arhijerejska liturgija u ponoć, liturgija u 9h, pashalno večernje u 18h;
  • Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Kovanluku – Pashalno jutrenje u subotu u 23,30 h, Sveta arhijrejska liturgija u ponoć, Sveta liturgija u 8 h i naredna dva dana liturgija takođe u 8 h;
  • Crkva Svetog kneza Lazara u Mataruškoj Banji – Jutrenje i u nastavku liturgija u 5 h, u ponedeljak i utorak liturgije u 7,30 h;
  • Crkva rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Ratini – Pashalno jutrenje u 7 h i u nastavku Sveta liturgija;
  • Crkva Svetog apostola Pavla u Cvetkama – Pashalno jutrenje u ponoć, liturgija u 8 h, kao i naredna dva dana;
  • Manastir Žiča  – Jutrenje u 3 h, Sveta liturgija oko 5 h, večernje u 16 h; Od Svetlog ponedeljka do Svetle subote svakog dana: liturgija u 7 h, večernje u 17 h;
  • Manastir Studenica – Jutrenje u 4 h, liturgija u 5,30 h, večernja služba u  18 h; u Svetli ponedeljak i utorak liturgije u 8 h, večernje službe u 18 h.

Uskrs ili Vaskrs

Lingvista Ivan Klajn je u „Jezičkim nedoumicama“ napisao da su Vaskrs i vaskrsenje crkvenoslovenski nazivi, dok su Uskrs i uskrsnuće narodni oblici. Oba su deo srpskoj jezika i nismo naišli ni na jednog teologa, a još manje lingvistu koji bi rekao da je reč Uskrs navodno „više katolička“, kao što se može pročitati u komentarima nedoučenih novopečenih vernika.

Mi smo u ovom tekstu koristili termin Vaskrs zato što je u narodnu mnogo češća upotreba termina „Hristovo vaskrsenje“ nego „uskrsnuće“, pa smo se vodili tom doslednošću.

Čestitka

Poštovani čitaoci portala KRUG,

Želimo vam srećan Vaskrs, neka vam je na zdravlje i napredak!

R. Vesković