Zašto je Dobrica Ćosić važio za „borbenog pesimistu“?

Njegova reč bila je magijska, a kao književnik opisao je, možda bolje od pravnika i politikologa šta je vlast i kolika je njena snagada bi, na kraju, u vlast ušao i sam, ocenjeno je na tribini „Dobrica u svom vremenu i danas“ 

Tribina pod nazivom „Dobrica u svom vremenu i danas“ priređena je u Svečanoj sali Gradske uprave grada Kraljeva, u organizaciji Kulturnog centra „Ribnica“ Kraljevo.

U programu su učestvovali prof. dr Zoran Avramović, akademik Dragan Simeunović i viši naučni saradnik Instituta za političke studije u Beogradu dr Predrag Terzić, gradonačelnik Kraljeva. U okviru programa bilo je reči o monografiji „Dobrica Ćosić i politika“, autora Zorana Avramovića, koju je prošle godine objavila „Pravoslavna reč“ iz Novog Sada.

Istaknuti naučnik i univerzitetski profesor, čije su glavne oblasti naučnog proučavanja sociologija obrazovanja i sociologija kulture, prof. dr Zoran Avramović polazi od činjenice da je Dobrica Ćosić, pored književnog stvaralaštva, aktivno učestvovao i u političkom životu Jugoslavije i Srbije. Učestvovao je i u praktičnoj politici, nekada kao deo vlasti, a nekada kao opozicionar. Činjenica da je objavio političke knjige, članke, privatne zapise i razgovore sa novinarima opravdavaju analizu njegovih shvatanja i gledišta. Monografija je relevantna za više saznajnih disciplina – sociologiju, istoriju, politikologiju i književnost. Zoran Avramović istražuje jednu izuzetnu ličnost srpske kulture druge polovine XX veka, a saznajni rezultati ovog istraživanja su značajni za razumevanje i objašnjenje ne samo Ćosićevog političkog mišljenja, već i savremenih problema političkog mišljenja o jugoslovenskom nasleđu u srpskom nacionalnom okviru.

Autor ističe da je Dobrica Ćosić, čije su strasti bile književnost i politika, bio zanimljiv kao ličnost, da su ga nazivali „borbenim pesimistom“. Njegova dela govore o srpskom tragizmu u XX veku, njegov glavni junak je srpski narod.

Kako navodi, njegova izuzetna stvaralačka ličnost je saznajno interesantna zbog svoje originalnosti, vrednosti dela, uticajnosti – utiče na književne i stvaralačke tokove, ali i doprinosi idejnoj klimi društva. Ćosićevi neknjiževni tekstovi i praktično delovanje mogu biti korisni za saznavanje prošlosti, za ocenu uloge značajnijih ličnosti u kretanjima politike i društva, za aktuelni uticaj na ideje i političku praksu. Nije bio pisac koji se ograđivao estetizmom i pritom ignorisao probleme države i društva. Ćosić je srpski književnik koji je učestvovao u donošenju političkih odluka, ali i intelektualac čija se reč slušala, misao uvažavala, kritički ili nekritički.

Jedna zajednička tema prožima sve neknjiževne tekstove Dobrice Ćosića: politika, jugoslovenska ideja i država, sudbina srpskog naroda, političke ličnosti. Ćosić je političke aktivnosti ostvarivao kao politički funkcioner, pisac političkih tekstova, intervjuisana ličnost, osoba koja vodi dnevničke beleške. Za njim su ostali romani, publicistički tekstovi, rasprave, dnevnici, intervjui, prigodni govori…

Tribina Dobrica Ćosić u svom vremenu i danas – Kraljevo – foto V. Vasić

Doktor političkih nauka Dragan Simeunović, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, inostrani član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, ističe da je Ćosić jedan od najznamenitijih mislilaca i kulturnih i političkih aktera u drugoj polovini XX veka, jedan od najuticajnijih ljudi kada je reč o uticaju na široke narodne mase. Vrlo plodan, izuzetno mudar, sa velikim političkim iskustvom, koje je nekada sticao i mimo svoje volje.

On smatra da je Ćosić bio veliki mag srbijanske književnosti, ali istovremeno i simbol jugoslovenstva. Kako navodi Simeunović, davao je sebe kao pisac politici, iako mu ona nije milosrdno vraćala. Bio je čovek svoga doba. Imao je hrabrost, a veliku umnost, koja treba da karakteriše političara, sticao je sa životnim iskustvom. Napisao je sjajne redove, njegova reč je magijska. Napisao je možda bolje od pravnika i politikologa šta je vlast, kolika je snaga vlasti, da bi na kraju i sam ušao u vlast.

Simeunović ističe da u ovoj izuzetnoj knjizi Avramović sudi, bez ikakvog preteranog obzira prema Ćosiću, pokušava da bude objektivan, kao i da pohvali ono što smatra pohvale vredno.

Viši naučni saradnik Instituta za političke studije u Beogradu dr Predrag Terzić, gradonačelnik Kraljeva, obraćajući se poštovaocima lika i dela Dobrice Ćosića, onima koje zanima društvena i politička istorija Srbije i Jugoslavije u drugoj polovini XX i prvim godinama XXI veka, naveo je da autor knjige „Dobrica Ćosić i politika“, prof. dr Zoran Avramović, na nekoliko mesta govori da mnogi zlonamerni kritičari nečijeg dela pronalaze rečenicu nekog od likova iz književnih dela i na taj način prosuđuju o autoru ili bolje reći presuđuju autoru.

„Ta misao je prisutna kod mnogih koji su nekritički površno govorili o književnim delima Ćosića. Sa druge strane, Avramović tumači Ćosićeva neknjiževna dela. Pored svima nam dobro poznatih dela, objavljivanih u mnogo primeraka, Avramović želi da govori o najznačajnijim društvenim i političkim temama čiji je savremenik bio Dobrica Ćosić, ali i o onim idejama i ideologijama koje su nastale u Zapadnoj Evropi i prenete na tlo Srbije u XIX i XX veku“, rekao je Terzić, podsetivši da je Dobrica Ćosić, budući da je živeo u periodu posle Drugog svetskog rata, prošao kroz različite forme države koja se zvala Jugoslavija.

Tribina Dobrica Ćosić u svom vremenu i danas – Kraljevo – foto V. Vasić

Terzić ističe da je Ćosić u tom periodu prošao kroz više faza u ličnom životu. Od čoveka koji je svim srcem i dušom verovao u komunističku ideologiju, preko čoveka koji postaje disident ali i dalje veruje u ideologiju mada ne i u iskrenost onih koji su tu ideologiju provodili u tadašnjoj Jugoslaviji, do čoveka koji s vremenom menja razmišljanja i o komunizmu, ali i o integritetu našeg naroda, čoveka koji se u tom periodu susretao sa veoma značajnim ljudima.

„Meni su u ovom delu značajni prvenstveno shvatanje nacionalnog identiteta Dobrice Ćosića, gde on govori o srpstvu, jugoslovenstvu, o jugoslovenstvu koje nadgrađuje srpstvo, njegovo shvatanje vere, gde on nije neko ko je kao vernik poštovao sva pravila vere, neko ko je smatrao da je crkva veoma značajna i neko ko je razgovarao o najvažnijim temama od državnog i nacionalnog interesa sa patrijarsima Srpske pravoslavne crkve“, navodi Terzić dodajući da treba govoriti i o drugim važnim temama društveno-političke orijentacije o kojima je Ćosić razmišljao. On ističe značajnu i zajedničku nit svih njegovih razmišljanja – doslednost. Iako je svoja neobjavljena neknjiževna dela mogao da preoblikuje s promenom svojih stavova, on to ipak nije činio.

Dr Predrag Terzić se osvrnuo i na to da autor piše o Ćosićevom odnosu prema ljudima koji su vladali, trudeći se da prikaže realno stanje stvari ne ublažavajući niti pojačavajući Ćosićeve utiske.

„Deskripciju vremena vlasti u svojim romanima Ćosić je osetio u stvarnosti. Toliko joj se približio da je shvatio kako stvarno izgleda“, rekao je dr Predrag Terzić na tribini posvećenoj Dobrici Ćosiću – u svom vremenu i danas.

Zvaničan sajt grada Kraljeva