UNESKO DA ŠTITI STUDENICU

25. mart 2017.

Ambasador Srbije u Unesku Darko Tanasković predao je dokumentaciju o manastirskom kompleksu Studenica sa predlogom da bude stavljen na listu zaštićenih kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, piše “Sputnjik”

Studenica, zadužbina i grobnica rodonačelnika dinastije Nemanjića, prvi je srpski spomenik kulture koji je predložen i za zaštitu od oružanog sukoba. Ovaj manastirski kompleks još od 1986. godine načazi se kao kulturno dobro od izuzetnog značaja na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine.

Haškom Konvencijom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954. godine, precizira se da “šteta nanesena kulturnim dobrima, ma kome narodu pripadala, predstavlja štetu kulturnom nasledstvu celog čovečanstva”.

Haška konvencija bi, prema odredbama, trebalo da se primenjuje u svakom oružanom sukobu, međunarodnom i nemeđunarodnom, a zaštita se odnosi kako na čuvanje dobara kulture od posledica oružanog sukoba u miru, tako i na njihovu zaštitu od razaranja i uništenja u oružanom sukobu.

Konvencija predviđa sankcije prema kojima će biti progonjene i podvrgnute kaznenim ili disciplinskim sankcijama osobe, ma koje narodnosti, koje su učinile ili dale naredbu kojom su prekršene odredbe Konvencije.

U Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Studenicu označavaju kao najznačajniji manastirski kompleks srednjovekovne Srbije, koji i danas predstavlja veliki umetnički i duhovni centar srpskog naroda.

Od 12. veka, kada je osnovana, ta monaška zajednica ni u jednom trenutku nije prekidala viševekovni život.

Osim Studenice, na Uneskovoj listi svetske kulturne, nalaze se I kompleks Stari Ras sa manastirima Sopoćani i Đurđevi Stupovi od 1979. godine, Petrova crkva od 2006, a Manastir Visoki Dečani upisan je 2004. godine.

Ostali srednjovekovni manastiri na Kosovu i Metohiji, koji su na listi upisani su 2006. godine i svi zajedno sa Dečanima na listi su “spomenika svetske baštine u opasnosti”.

Arheološko nalazište Gamzigrad-Romulijana na listi je od 2007, a od prošle godine na listi Uneska su i stećci, srednjovekovni nadgrobni spomenici sa tri lokaliteta u Srbiji.