27. maj 2016.
Kraljevački poljoprivrednici koji će ostati bez državne pomoći, zato što nisu registrovali gazdinstva, pitaju kako su vlasnici oštećenih kuća i pomoćnih objekata dobili pomoć, a nisu „registrovani”
Ko je registrovao gazdinstvo, a njiva i bašta su mu tokom martovskih poplava bili pod vodom – dobiće od države 12.000 dinara po hektaru. Takvih je na području grada Kraljeva 803, ali naknadu su zatražila još 862 ovdašnja poljoprivrednika, koji nisu registrovali svoja domaćinstva. Džaba što su imali istu ili još i veću štetu i što katastarskim papirima dokazuju da su vlasnici tih imanja – u registratoru ih nema, pa ni na spisku za državnu pomoć. Mnogi od njih su se žalili gradskoj komisiji, pa je gradonačelnik Kraljeva Tomislav Ilić, kako tvrdi, pokušao kod resornog ministarstva da tu nepravdu ispravi, ali neuspešno. Propis je takav i mora se poštovati.
U brojnim žalbama kraljevačkih poljoprivrednika postavlja se pitanje kako je svih 175 vlasnika kuća i 141 vlasnik pomoćnih objekata dobilo pomoć od 120.000 do 240.000 dinara, a nisu „registrovani”. Jesu i oni pretrpeli štetu i ne spore nezadovoljni poljoprivrednici da treba da dobiju naknadu, ali kako je njima odobren i već isplaćen novac, a više od polovine tih objekata nije legalno sagrađeno? Većina vlasnika nema „registrovane” kuće, a vlada im je, donoseći uredbu o naknadama, progledala kroz prste.
Ima i vlasnika njiva koji su registrovali domaćinstva i dobiće naknadu, ali su opet nezadovoljni. Pomenuti iznos po hektaru uglavnom je namenjen kako bi posle povlačenja vode obnovili setvu. Mnogo je onih sa ovog područja koji nemaju ni šta da poseju, jer su ostali bez trideset, četrdeset ari njive. Dobar deo tih poseda odnela je Zapadna Morava ili su sada na klizištima pa im 12.000 dinara po „nestalom” hektaru nije ni pomoć ni uteha.
Nezadovoljni su i privrednici, jer je propisano da pomoć od 250.000 do 700.000 dinara mogu dobiti firme koje su oštećene, ali samo ako zapošljavaju do 50 radnika. Ostali veći i značajniji, makar da su i milione izgubili u potopljenim mašinama, nemaju pravo na naknadu. Valjda se smatralo da su se oni već «zaimali», pa će se sami i oporaviti.
Na kraju, država i nema obavezu naknade ove štete već to u razvijenijim zemljama čine osiguravajuće kuće. Da bi i kod nas to bilo prihvaćeno – valja regresima za osiguranje na to podsticati.
I bilo je prošle godine takvih podsticaja na području Kraljeva, pa je osiguranicima iz budžeta namirivan ceo iznos. U ovom slučaju je to znatno umanjeno, nalogom nadležnog ministarstva da se osiguranje može regresirati samo iz jednog izvora, a ne i iz republičkog i lokalnog budžeta.
Dobro je što se ove godine na području Kraljeva ulaže u preventivnu zaštitu od poplava pa se na obali Zapadne Morave gradi zaštitni bedem u koji će država uložiti oko 50 miliona dinara. Znači, višestruko manje nego na ime dosadašnjih svota za naknadu šteta od poplava, to jest od one sume koju je minulih godina odnela nabujala reka.
Autor: Miroljub Dugalić
izvor: Politika Online
