17. mart 2019.
Između dva popisa – opominjuća statistika u celoj Srbiji, a u Kraljevu jedan od parametara već pokazuje veliki problem grada koji je, primera radi, 2005. postao bogatiji za 1.340 beba, a u 2018. za samo 873!
Broj stanovnika Srbije pao je ispod sedam miliona stanovnika, podaci su Republičkog zavoda za statistiku, a demografi ističu da u našoj zemlji, bar u novijoj istoriji, nikada nije živelo manje stanovnika nego danas. Za svega godinu dana Srbija je ostala bez 37.500 stanovnika, a svega šest opština je imalo pozitivni prirodni priraštaj. Novorođenih je, kažu podaci, bilo više i za vreme balkanskih ratova.
Alarm je zazvonio 2016. godine, kada je u matične knjige rođenih upisano najmanje dece od početka 20. veka, u 2017. samo 116 više. Srbija, prema najnovijim podacima ima 6.906.926 stanovnika, ali će tek popis 2021. godine dati precizne podatke. Celog narednog meseca u Srbiji će trajati probni popis stanovništva, a od 1. do 30. aprila u 51 opštini, odnosno gradu, popisom će biti obuhvaćeno oko 20.000 domaćinstava i stanova, odnosno oko 50.000 stanovnika. Podaci koje prikupe popisivači neće biti javno objavljeni, već će se koristiti samo za statističke analize i bolje formulisanje pitanja prilikom popisa 2021. godine.
Što se Kraljeva tiče, između popisa iz 2002. i poslednjeg iz 2011. godine, broj stanovnika je povećan na 125.488, ali – pre svega zbog promene metpdologije. Naime, po metodologiji korišćenoj 2011. godine, u ukupan broj stanovnika Kraljeva uključena su i lica izbegla sa sa prostora bivših republika SFRJ i interno raseljena lica sa Kosova i Metohije, što u metodologiji korišćenoj u popisu 2002. godine – nije bio slučaj. Po tom popisu, gradskog stanovništva bilo je 54,8 procenata (68.749), a seoskog 45,2 odsto (56.739). Do povećanja broja stanovnika došlo je u samo 14 od 92 naselja (Adrani, Vrba, Grdica, Žiča, Zaklopača, Kovanluk, Konarevo, Kraljevo, Mataruge, Mataruška Banja, Metikoši, Popovići, Ratina i Čibukovac). U ostalih 78 naselja zabeležen je negde manji, a negde – drastičan pad broja stanovnika i njihova migracija ka gradskoj sredini.
Još jedan od parametara pokazuje veliki problem Kraljeva koje je, primera radi, 2005. godine postalo bogatije za 1.340 beba, a 2018. za samo 873! Kako će izgledati školska 2025/26 godina, kada bi u prvi razred trebalo da krenu sada najmlađi stanovnici našeg grada – veliko je pitanje? Koliko će do tada biti zatvoreno seoskih škola? Vreme je da se umesto podacima, statističkim i zabrinjavajućim, više bavimo uzrocima i posledicama.
U isto vreme, ništa manje zabrinjavajući podatak je da je 2017. godine, na Starom i Novom groblju u Kraljevu sahranjeno ukupno 649 ljudi (45 više na Novom, nego na Starom groblju) po čemu je 2017. bila „najsmrtnija“ godina u gradu na Ibru za poslednjih nekoliko decenija. Mesec sa najviše sahrana u istoriji Kraljeva (ne računajući ratna vremena) bio je januar 2017. sa 84 sahrane (44 na Novom i 40 na Starom groblju), a mesečni prosek je 40-ak sahrana.
M. M. D.


. Ovaj Stanar bas je bot………koliko te placaju ovi iz Pristine…….ozeni se covece i daj doprinos natalitetu a ne ovako……
. Ma ovo ne može biti tačno, pa zar Srbija i Kraljevo u njoj ne žive zlatno doba, zar se naš Manitu ne bori zdušno za povećanje nataliteta !?