Grad koji je primio desetine hiljada izbeglica

18. mart 2019.

U Kraljevo je, za samo nekoliko dana 1999. godine, uz već pristiglih desetak hiljada Srba iz Bosne i Hrvatske, došlo i oko sedamdeset hiljada kosmetskih prognanika, koliko je i stanovnika u gradu na Ibru

Neki od nevoljnika, izbegllica i raseljenih, iz Kraljeva su otišli dalje. Što se raseljenih tiče, neki se odmah skrasili u kuće koje su sagradili još dok se kosmetska tragedija samo naslućivala

U Mataruškoj Banji, koja je neko vreme bila i najveći izbeglički centar Srbije sa nekoliko hiljada izbeglica, koliko je inače i meštana. U svom „privremenom” domu  sinovi porodice  Cerović iz Orahovca već su i stasali.

– Sad smo četiri generacije, otac i majka su živi: otac ima 90 godina, majka osamdeset dve i po, ja i supruga. Dva sina sam oženio, stariji sin i snajka imaju dve ćerkice.

Žive složno i lepo, snalaze se, kažu Cerovići:

– Ali zaborava nema, a mora dalje i onda normalno. Komšiluk je dobar, nema šta. Ja žalim stan i komšije i prijatelje. I sa Albancima smo lepo živeli.

Da ima uslova za povratak, kažu, vratili bi se.

Iako su slične, svaka izbeglička priča je za sebe. Samo u Kraljevu ih ima više od dvadeset hiljada.

– Svi ti ljudi su u Kraljevu našli svoj dom – kaže gradonačelnik Predrag Terzić i dodaje – Uz pomoć humanitarnih organizacija i Komesarijata za izbeglice izgradili smo čitavo naselje na Beranovcu gde je 76 porodica iz BiH i Hrvatske našlo smeštaj, ali i 56 porodica sa Kosova i Metohije. Izgradili smo u Boračkom naselju dvanaest kuća i deset kuća u Stadionskoj ulici u Romskom naselju za pripadnike romske manjine koji su došli sa Kosova i Metohije.

I još se gradi, solidarno i humano, ali posle tolikih godina i nevolja, mnogi su u ovom gradu i pomrli kao prognani, mnogi se u raseljeništvu rodili, a vratili se tek malobrojni.

– Svesni smo težine situacije na terenu – ističe Vesna Milojević iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju u Kraljevu, dodajući – povratak zapravo jeste prioritetni zadatak kako Kancelarije za Kosovo i Metohiju tako i čitavog državnog rukovodstva. Suština priče je da, zapravo, nema odustajanja od povratka i na tome ćemo insistirati.

Cerovići su u Orahovcu poslednji put bila pre šest godina, na Zadušnice. Sem grobova, nešto rodbine, prijatelja i bivših komšija Albanaca, na Kosovu im ništa više nije ostalo.

pripremili: Vera Aksentijević, Zoran Sarić, Nikola Sanader

izvor: RTS

Jedan komentar za naslov “Grad koji je primio desetine hiljada izbeglica”

Komentari su zatvoreni.