6. februar 2020
Odeljenje za urbanizam, građevinarstvo i stambeno–komunalne delatnosti GU Kraljevo oglasilo je ponovljeni javni uvid u nacrt Plana generalne regulacije “Goč”, kojim se predviđa gradnja bungalova, bazena i sportskih terena
Na planini Goč predviđena je izgradnja novih turističkih sadržaja, bungalova, otvorenih i zatvorenih bazena, kao i sportskih terena, piše danas portal eKapija. Odeljenje za urbanizam, građevinarstvo i stambeno–komunalne delatnosti Gradske uprave grada Kraljeva oglasilo je ponovljeni javni uvid u nacrt Plana generalne regulacije “Goč”.
U okviru granica Plana, zemljište u građevinskom području zauzima oko17,5 hektara, dok se zemljište van građevinskog područja prostire na 69,7 hektara.
U građevinskom području nalaze se površine javne namene, odnosno planirano javno građevinsko zemljište koje čine: građevinski-turistički kompleks, uređene zelene površine, saobraćajna infrastruktura (za kolski, pešački i integrisani saobraćaj, kao i javni parking prostori), površine predviđene za sport i rekreaciju (mala i velika ski staza) i planirane parcele za komunalnu infrastrukturu (parking, prečistač otpadnih voda i sl).
U okviru građevinsko-turističkog kompleksa predviđa se izgradnja: 10 turističkih bungalova P+1+Pk brgp 160 m2 u osnovi, odnosno 5.000 m² ukupno, otvoreno-zatvorenog bazena na 825 m2 ukupno, šest ski bifea.
Očekuje se da ukupna bruto izgrađena površina svih objekata ne pređe 13.000 m2. U navedene površine uračunati su i postojeći objekti hotela, pomoćnih prostorija, kotlarnica, balona i sl.
Maksimalna spratnost objekta u funkciji turizma, dečije zaštite i sportskih sadržaja je P+2+Pk, a neophodno je obezbediti parking mesta u okviru kompleksa ili na površinama javnih parkirališta.
Izbor materijala koji će se koristiti u izgradnji mora biti u skladu sa namenom i okruženjem. Suterenske i prizemne etaže treba graditi od prirodnog lomljenog kamena, a spratove i potkrovlja od drvenih materijala, pokrivač šindra, kamenih ploča ili biber crepa.
U Planu generalne regulacije predviđeni su kao otvoreni tereni za košarku, rukomet, mali fudbal, odbojku, tenis, kao i otvoreno-zatvoreni bazen.
Izvor: Ekapija
PODSETNIK NA LEPŠE DANE GOČA
Sa saznanjima da vrhovi viši od 1.000 metara pružaju odlične mogućnosti za razvoj zimskih sportova i odmor i rekreaciju u netaknutim šumovitim prostranstvima, u jesen 1980. godine, grupa entuzijasta predvođena Kraljevčaninom Mišom Milenkovićem formirala je Smučarski klub Goč. Bilo je u tom timu inženjera, ekonomista, profesora, pravnika i drugih ljubitelja planine, koji su prionuli na posao da od Goča naprave reprezentativan turistički centar.
Mada novca nikada nije bilo dovoljno, već 1982. godine napravljene su dve ski staze, sledeće godine su postavljeni liftovi, a potom je započeta i izgradnja uspinjače sa sto sedišta. Žičara na Goču bila je, smatralo se tada, pravi čelični kolos, a stubovi su montirani uz pomoć helikoptera. Onda je došla na red i izgradnja Smučarskog doma, opet zahvaljujući entuzijastima i ljubiteljima Goča. Usledila je i izgradnja jednog depandansa sa kamin-salom, restoranom, ateljeom za slikare, prodavnicom, ski servisom.
Već godinama na Goču nema pravih skijaša, jer više nema ni žičare, ni ski lifta (za njegovu izgradnju su, najavljeno je, obezbeđena sredstva).
KAKO JE GOČ PROPADAO?
Zbog sudskog spora oko neisplaćenih zarada bivšim radnicima Smučarskog doma na Goču, u aprilu 2017. godine uklonjeno je nekoliko stubova žičare. Bivši radnici udruženja građana „Smučarski klub Goč“ dobili su svog poslodavca na sudu, a na ime njihovih potraživanja izvršitelji su popisali svu pokretnu i nepokretnu imovinu. Nakon što je na licitaciji sredinom 2015. godine Smučarski klub ostao bez tabača snega, sanki i druge opreme, u aprilu 2017. su na red došli i stubovi žičare, koja je možda zaista predstavljala poslednju uspomenu na zlatne dana Goča.
https://www.youtube.com/watch?v=V0H9O_m4GmA
Oni su bili u vlasništvu kraljevačke firme „Dva B“, koja je počela da uklanja stubove žičare, ali su njihovi predstavnici u isto vreme ponudili lokalnoj samoupravi da otkupi preostale stubove žičare.
– U ponudi firme “Dva B” je pisalo da se radi o 14 stubova, ali smo preko GIZ portala utvrdili da se, zapravo, radi o 10 stubova ukupne mase 10.000 kilograma. Ponudili smo dopisom otkup 10 stubova po ceni otpadnog gvožđa, 17 dinara po kilogramu. Nismo dobili nikakav pisani odgovor, jer verovatno nisu bili zadovoljni ponudom, pa su vlasnici stubova iskoristili drugu mogućnost i isekli stubove – rekao je tadaTerzić.
naslovna fotografija: Jelena Arsić
. Mogu da zamislim radost “radnika” sto se unistenjem zicare nece vise radovati “burzujska” deca. To je domet socijalizma – ono sto je grupa kraljevackih entuzijasta napravila svojim uticajem i radom je unisteno da bi se isplatile zarade nekih sa dozivotnim ugovorom o radu, ili krajnje priglupim i po privredu razarujucim “poslom za stalno”. Potrebno je privatizovati sve i to sto pre – to je jedini nacin da se nesto lepo dogodi na Gocu. Naravno uz obavezu kupca da mora da se bavi zimskim turizmom i da ne moze da koristi skijaliste na bilo koji drugi nacin.