IZLOŽBA “MINIJATURA NA ZRNU GRAŠKA”

9. avgust 2017.

Ovu postavku autora dr  Dejana Vukićevića, voditelja Fonda stare, retke i minijaturne knjige u Narodnoj biblioteci Srbije, posetioci kraljevačke biblioteke mogu da pogledaju sve do poslednjeg dana avgusta ove godine

Izložbena postavka “Minijatura na zrnu graška” obuhvata knjige mikroizdanja (mikrobiblone, bebe, patuljke ili knjige lilipute, kako ih još zovu), graničnih dimenzija 100x100x100 mm, a koje su deo zbirke minijaturne knjige Narodne biblioteke Srbije, gde je izložba najpre otvorena 2014. godine. Prva ovakva kjniga objavljena je još 1468. godine i njene dimenzije su bile 96 puta 65 milimetara. Za najmanju knjigu se smatra „Azbuka u slikama“ Egona Prvog Majera, koja je objavljena 1971. u Lajpcigu, u čast Međunarodne izložbe knjiga kao umetničkog predmeta. Njene dimenzije su 3 puta 2,5 milimetara. Ovakva izdavačka praksa zapravo nikad nije uzela većeg maha, osim u Sovjetskom savezu, i ostala je sporadična stvar specifičnih krugova knjigoljubaca

Izložbu u Kraljevu otvorili su Miloje Radović, v. d. direktora biblioteke i dr Dejan Vukićević, voditelj fonda stare, retke i minijaturne knjige u Narodnoj biblioteci Srbije, autor izložbe.

– Večeras nas je u ovom oduhovljenom domu, kao i mnogo puta ranije, knjiga dozvala i sabrala. Ali, po prvi put ona to ne čini svojim sadržajem, svojom duhovnom suštinom. I mada duhovnost iz nje nikud nije izbegla, knjiga nas je večeras prvenstveno dozvala svojom formom, veličinom, odnosno za knjigu retkim i neubičajenim oblikom. Menjali su se materijali na kojima je nastajala knjiga (kamen, glina, papirus, pergament, hartija) i pribori za pisanje (kamen, dleto, četkica, pero, olovka), a pojavom Gutenbergove galaksije, odnosno pojavom štampane knjige, promenilo se i u formalnom obliku knjige mnogo toga. Između ostalog, tada se, kroz stvaralačku igru Gutenbergovih učenika, prvi put u istoriji knjige pojavila minijaturna knjiga – rekao je Miloje Radović na otvaranju izložbe.

Autor izložbe, dr Dejan Vukićević istakao je da je najčešći motiv za objavljivanje ovakvih dela, osim toga što su knjige malog formata praktične za upotrebu, dokazivanje štampara (pogotovo kada su u pitanju ultra-mikro-mini izdanja).

– Ako izuzmemo ovu poslednju kategoriju – knjige koje su toliko male da ih je nemoguće čitati bez pomagala – najvažnija osobina malih formata je njihova funkcionalnost (i kad je u pitanju korišćenje, pre svega na putovanju, i kada je u pitanju njihov smeštaj). Postoje podaci i da je francuska kraljica Marija Antoaneta podsticala proizvodnju ovakvih knjiga jer je htela knjigu koja se može staviti u rukavicu – pojasnio je autor izčožbe.

https://www.youtube.com/watch?v=8sQ5vOdZ0-M