Novi način plaćanja računa za električnu energiju: ko gubi, a ko zarađuje?

Ukinuti šalteri EPS-a i premeštanje uplatnog računa u privatnu banku doneli su finansijski teret građanima, a korist bankama

Nakon što je Elektroprivreda Srbije (EPS) objavila da se od jula plaćanje računa za električnu energiju i u Beogradu (za centre u Kraljevu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu to je urađeno ranije) preusmerava na novi tekući račun u Alta banci, javnost se s pravom uznemirila. Pitanja su stizala sa svih strana – od toga da li su građani na bilo koji način ugroženi, do toga ko zaista ima korist od ove promene.

EPS je u svom objašnjenju naveo da ova promena ne donosi nikakve posledice po krajnje korisnike i da se radi o „dugoročnom prelasku na naplatu preko poslovnih banaka“ koji je započet još 2018. godine. Međutim, to nije cela priča.

Šta se zaista promenilo za građane?

Do skoro je oko 400.000 potrošača, većinom starijih sugrađana, račune za struju plaćalo direktno na šalterima EPS-a – bez provizije. Taj servis je pre nekoliko meseci ukinut, a korisnici su prinuđeni da plaćaju račune putem banaka, Pošte ili elektronski. I to, naravno – uz naknadu.

Dostupne opcije su sledeće:

✅ E-banking – najpovoljniji za korisnike sa besplatnim plaćanjem ili niskom provizijom (npr. 15 dinara po nalogu).

✅ Poštanska štedionica – provizija 30 dinara.

✅ Uprava za trezor (samo nekoliko lokacija) – 20 dinara.

✅ Portal EPS „Uvid u račun” – 29 dinara provizija preko Alta Pay, ali se korisniku na narednom računu vraća 30 dinara.

U praksi, ako uzmemo da prosečna provizija iznosi oko 25 dinara, to znači da banke sada zarađuju oko 10 miliona dinara mesečno samo na provizijama građana koji su ranije imali opciju besplatnog plaćanja.

Zašto baš Alta banka?

Račun za korisnike u Beogradu prebačen je u Alta banku, za koju pojedini mediji navode da je u vlasništvu biznismena koji se u javnosti dovodi u vezu sa vladajućom partijom. EPS tvrdi da je Alta banka izabrana, jer je ponudila najnižu proviziju na javnom pozivu, ali javnost i dalje nema uvid u detalje tog procesa.

Postavlja se i pitanje da li EPS plaća provizije za transakcije koje sam obavlja sa tog računa, odnosno – da li novac građana sada „radi” za privatnu banku, umesto da se zadržava u sistemu javnog servisa.

Da li stari račun još funkcioniše?

Iako je EPS poslao obaveštenje o promeni računa, pojedini korisnici koji su junski račun uplatili koristeći stari račun za maj – tvrde da su uplate prošle bez problema. To pokazuje da sistem za sada funkcioniše i po prethodnim parametrima, ali ostaje neizvesno dokle će to biti moguće, saopštilo je Udruženje potrošača „Efektiva”. Ovo isto udruženje javnosti je najpre prezentovalo da je, prema podacima Narodne banke Srbije, ralun EPS-a u Alta banci blokiran, a potom i da je aktivan.

O predlozima građana da se obustavi plaćanje računa za električnu energiju, iz „Efektive„ su poručili:

„Apsolutno smo protiv toga, zato što neplaćanje računa donosi rizik pokretanja postupka prinudne naplate, a to znači dodatne troškove za dužnika.

Novac koji se uplaćuje na ime izdatog računa za struju, uplaćuje se na račun EPS-a u nekoj banci, do skoro u Upravi trezora. Međutim, taj novac ne pripada banci niti UT, već EPS-u, koji dalje raspolaže njime. Sve i da je račun u blokadi (prethodne objave), to ne znači da je potrošač “bacio pare” uplatom na taj račun, već je izmirio svoju obavezu i dalje raspolaganje novcem sa računa EPS, ne anulira izmirenu obavezu. Dakle, potrošač je platio račun, sačuva dokaz o tome i miran je“.

M. M. D.