Planinu Stolovi u blizini Kraljeva odlikuju prelepi pejzaži, raznovrsna flora i fauna i mnoge uređene planinarske staze.

Međutim, na stazi za Lipar nastanila se „nova vrsta“: otpad.
Neki neodgovorni građani su, izgleda, iz traktora izbacili otpad u pravcu Ćirove kolibe, jedne od najomiljenih planinarskih staza. Ovakvo ponašanje uglavnom prolazi nekažnjeno, što kao da još više podstiče druge da učine isto.

Iako se planinarska društva i ljubitelji prirode trude da brinu o ovom lokalitetu, to ne sprečava neodgovorne građane da zagađuju. Plastične flaše, kartoni i kese kvare izgled naše planine i time otežavaju rad planinarskim društvima.

Ljubitelji prirode, kao i planinarska društva konstantno govore kako ne treba bacati otpad u planinu, uvek će se naći neko ko ista ne poštuje. Na građanima ostaje da se trude da očuvaju prirodu, uprkos neodgovornima.
Sofija Đurić
O Stolovima i predelu izuzetnih odlika
Prošlog leta Vlada Srbije donela je Uredbu o proglašenju predela izuzetnih odlika „Stolovi“, a upravljanje ovim zaštićenim područjem koje teritorijalno pripada Šumskom gazdinstvu „Stolovi“ Kraljevo – poverila je Javnom preduzeću za gazdovanje šumama „Srbijašume“ Beograd.
Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“ obuhvata istoimeni planinski masiv sa katastarskim opštinama Zamčanje, Meljanica, Kruševica, Kamenica, Mataruge, Brezna i Ribnica. To je područje koje ima 12.000 hektara. S jedne strane granice je reka Ribnica, a sa druge – reka Ibar i Ibarska klisura.

Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“ odlikuje zavidno biljno bogatstvo, koje prema dosadašnjim saznanjima čini oko 700 biljnih vrstaa, što čini skoro petinu ukupne flore Srbije. Od tog broja, 295 vrsta imaju nacionalni i/ili međunarodni značaj. U zakonskoj kategoriji „zaštićena divlja vrsta“ nalazi se 81 vrsta biljaka, a njih 14 u kategoriji „strogo zaštićena divlja vrsta“.

Stolove je četinarima pošumila ljudska ruka. Na planini se nalazi jedno i uzgajalište divljih koza – divokoza. To je prihvatilište odakle će se nastaniti Stolovi. Prirodno na Stolovima ima medveda, divljih svinja, srna, raznovrsnog biljnog i životinjskog sveta.

U okviru granica istraživanog područja registrovano je i 125 vrsta ptica, što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji, a tu su i nadaleko poznati poludivlji konji. Oni su zaštitni znak ove planine. Konji na Stolovima su nekada bili domaće životinje koje su leti puštane na ispašu.

Poslednjih nekoliko decenija su se postepeno osamostaljivali i već odavno se ni zimi ne vraćaju vlasnicima u štale. Šumari kažu da su formirali krda koje predvodi nekoliko pastuva i znatno su se prilagodili životu u divljini.
Нема изненађења. Исто је и на гробљу. Ућасno. Prava Srpska kultura