Digitalna izložba „Dva stoleća trajanja Crkve Svete Trojice u Kraljevu 1824-2024”

Možete je pogledati iz udobnosti svoje fotelje i saznati nešto novo iz istorije Kraljeva

Iz želje autora da se 200 godina od podizanja jednog od najstarijih, ako ne i najstarijeg sakralnog objekta u Kraljevu koji je podignut od tvrdog materijala, nastala je digitalna izložba „Dva stoleća trajanja Crkve Svete Trojice u Kraljevu 1824-2024“.

Živimo u vremenu koje čoveku ostavlja malo vremena da se posveti sebi, pa je digitalni pristup prezentovnja izložbe bio jednostavan način da se pojedinac, bez većeg napora, uz klik na svom računaru ili „pametnom telefonu “ vrati  u neko prošlo vreme, kada se korak po korak formirala varošica na Ibru, pojašnjavaju autori ove izložbe, istoričari Tripo Danilo Spahić i Lidija Crnčanin.

autori izložbe

Fotografije, kao i kratki tekstovi sa pojašnjenjima ne oduzimaju posetiocu puno vremena. Uz topli čaj ili kafu, u udobnosti svoje fotelje može se zaista provesti kvalitetno vreme, a uz to i saznati nešto novo o Kraljevu.

Crkva Svete Trojice izgrađena je 1824. godine po nalogu kneza Miloša Obrenovića na mestu nekadašnje crkve brvnare. Prvi je objekat izgrađen od tvrdog materijala u Karanovcu. Gradili su je majstori poreklom iz Makedonije Janja Mihajlović i Nikola Đorđević. Izgradnjom Crkve Svete Trojice, stare škole i Okružnog načelstva utvrđen je osnovni koncept urbanističkog razvoja grada.

ikonostas

Hram je u osnovi trikonhos sa tornjem zvonikom iznad priprate na zapadnoj strani. Gradnja zvonika je započeta naknadno, 1839. godine, a trajala je do 1844. Unutrašnjost crkve je osvetljena pomoću sedam prozora izvedenih u duhu klasicizma. Gornji delovi fasada ukrašeni su nizom slepih arkada, koje predstavljaju reminiscenciju na srednjovekovni raški stil.

Zapadnu fasadu crkve krasi lepo oblikovan i u tesanom kamenu izveden rizalit širine zvonika. U njemu se nalazi glavni ulaz u crkvu, a iznad njega luneta sa mozaikom Svete Trojice, kojoj je crkva posvećena. Ikonostas je delo Nikole Markovića, nastalo 1873. godine.

Autori fotografija su Dalibor Anđelković i Danijela Krstić.

Izložbu možete pogledati na LINKU