U svetu gde su nade često tanke, jedan uzorak krvi može biti razlika između života i smrti; zato su potencijalni donori koštane srži tiha, ali najčistija snaga ljudske humanosti
„Najveći dar koji čovek može da pruži – jeste šansa za nečiji novi početak.“ Upravo taj dar pružaju donatori matičnih ćelija, koji najčešće nikada i ne upoznaju one kojima su spasili život.
Nažalost, nije retkost da svakodnevno čujemo da je nekome hitno potrebna krv, transplantacija ili donor koji može da pomogne u borbi protiv teških bolesti poput leukemije. Podaci govore da je u Srbiji potrebno oko 100.000 donora koštane srži, dok ih je trenutno samo nešto više od 12.500 u registru.
Zato je svaki novi dobrovoljac ogroman korak ka većoj šansi da nečiji život bude spasen,
Uvećanje broja potencijalnih davalaca zabeleženo je od početka kampanje „Osloni se na mene“ Nacionalnog registra davalaca. I pored zabeleženog većeg odziva građana, potrebno je da taj broj bude mnogo veći, jer što je više ljudi u bazi davalaca to su veće šanse da pacijenti oboleli od leukemije, nađu priliku za izlečenje u svojoj zemlji. Sve ove informacije poznate su volonterima Crvenog krsta u Kraljevu, a upravo se jedna od mladih volonterki odlučila da prilikom dobrovoljnog davanja krvi, postane i potencijalni donator koštane srži.

– Na to da mogu biti donator koštane srži odlučila sam se još pre dve godine kada sam prvi put dobrovoljno dala krv. Odmah sam znala da to želim i dala sam uzorak krvi kako bi me ubacili u registar. Ako se nekada bude desilo da se moji rezultati podudare sa rezultatima nekoga kome je potrebna ova transplatacija, dobiću poziv i spremna sam na to. Za sada, ja sam i dalje samo jedna od osoba u registru. Postoje dva načina na koja može da se obavi transplatacija. Lakši način je iz krvi, jer postoje posebni aparati, u tačno određeno vreme se radi filtriranje i onda se uzimaju samo elementi koji su potrebni iz krvi. Drugi način je uzimanje uzorka direktno iz zadnje bedrene kosti, nakon čega se pristupa čišćenju kože. Što se tiče mog motiva da budem potencijalni donator koštane srži, to pitanje bi bilo i suvišno. Kao dugogodisnji volonter Crvenog krsta Kraljevo, veoma sam dobro upoznata sa čime se sve ljudi susreću i ono što mi često govorimo i drugim davaocima jeste da naše malo nekome može spasiti život – kaže za portal Krug Milica Borovićanin, volonterka Crvenog krsta Kraljevo.
Ono što je u oba slučaja važno je da, prema tvrdnjama medicinskih radnika, ne postoji mogućnost da se kao davalac zarazite nekom, krvlju prenosivom bolešću, ne postoji mogućnost da narušite svoj imuni sistem, da izgubite neophodna crvena krvna zrnca koja su značajna, jer se sve to brzo nadoknađuje
Registar davalaca koštane srži u Srbiji formiran je pre gotovo dve decenije, ali pod drugim nazivom. Još jedan naš mladi Kraljevčanin odlučio se da uđe u registar i eventualno sačeka poziv.
– Neko sam ko već nekoliko godina dobrovoljno daje krv i sada sam se odlučio da postanem potencijalni donator koštane srži, posebno kada sam uvideo da mogu vrlo lako ući u zvanični registar samo davanjem uzorka krvi. Spreman sam, ukoliko stigne poziv da odmah na ovaj način pomognem kome je to preko potrebno, ali sa druge strane, zlu ne trebalo, nadam se da će onih kojima je potrebna transplatacija biti sve manje. Ono što sam tek sada saznao jeste da mi možemo pomoći i pacijentima van Srbije, što me takođe raduje, jer ukoliko se moji rezultati podudare sa bilo kim iz naše ili druge zemlje, bez trenutka razmišljanja ću otići gde treba i dati sve od sebe. Ukoliko dobijemo poziv mi koji smo u registru, odlazimo gde treba i obavlja se trijažni pregled gde se konačno sve utvrđuje – navodi potencijalni donator Mladen Vujić.

U Srbiji se tansplantacija matičnih ćelija radi u Institutu za majku i dete, u Kliničkom centru Srbije, Kliničkom centru Vojvodine i na Vojnomedicinskoj akademiji.
Potrebno je svakako govoriti mnogo više i raditi na podizanju svesti kod građana da vrlo lako i brzo mogu ući u Registar za donorstvo koštane srži. Sama transplantacija matičnih ćelija -hematopoeza je, nažalost, jedini put ka izlečenju za mnoga hematološka oboljenja, urođene bolesti imunog sistema, poremećaje metabolizma. Matične ćelije zdravog davaoca naseljavaju obolelu koštanu srž, a zatim počinju da proizvode normalne ćelije krvi i tako bolesnik preživljava.
Zato odluka Milice i Mladena, ne samo da inspiriše, već i svedoči o jednoj važnoj činjenici: biti u Registru za donore matičnih ćelija ne boli, ne obavezuje odmah, ali može jednog dana značiti sve.
Uprkos porastu broja potencijalnih donora zahvaljujući kampanji „Osloni se na mene“, brojka mora rasti. Jer što je više ljudi u bazi – veća je šansa da se za obolelog pronađe odgovarajući donor ovde, u našoj zemlji, bez čekanja i neizvesnosti..
T. A.
🌱 Možda nikada nećemo upoznati osobu čiji smo život spasili – ali će ona, zahvaljujući nama, imati šansu da upozna ceo svet.
Zato, učlani se. Postani donor. Postani nečija nada.