Narednih 14 vikenda mogli biste da provedete u planinama oko Kraljeva. Na sajtu Turističke organizacije objavljeni su opisi planinarskih i rekreativnih staza sa GPS koordinatama
Planinarenje je verovatno jedna od najlepših aktivnosti kojom čovek može da se bavi: izazov za mentalnu i fizičku kondiciju, uživanje u zelenilu i čistom vazduhu, prirodnim zvucima i vidikovcima… da, možda najlepše od svega su vidikovci. Svaki novi vrh, pa neka je i „bundeva u Sremu“, otvara novi vidik. Mene planina ushićuje, ali nemam spisateljski dar koji bi te emocije umeo da pretoči u tekst, pa zato reč dajem mojim drugarima, planinarima.
– Planinarenje je način da se aktivira ceo organizam, delotvorno je za pluća, mišiće, srce i sve to na svežem vazduhu. Uz to upoznajem lepote naše zemlje, krajeve koje nikad ne bih videla da ne planinarim. Iznad svega toga je radost koju mi pričinjava to što upoznajem ljude, mlade, starije, zaljubljenike u prirodu iz svih krajeva Srbije, pa i inostranstva – nadahnuto govori Kraljevčanka Ana Stojnić.

Moj drugar Milomir Mićo Erac na pitanje zašto ide u planine – a ide svakog vikenda ponegde, bilo u planinarskim akcijama, bilo u manjim grupama – odgovara:
– U planinu idem iz ljubavi i jer mi uzvraća ljubavlju. Među ljudima se često događa da nekog volite, a on vas ne, ali sa prirodom je drugačije. Priroda vam vraća mnogo više ljubavi nego što joj dajete. Idem u planinu jer pratim svoje duševne osećaje i potrebe i jer volim svoju zemlju i uživam u njenoj lepoti – kaže Mićo.
Poslednje tri godine odjednom su sa fejsbuk profila mojih prijatelja ponedeljkom počele da „bombarduju“ fotografije sa planinarskih putešestvija tokom vikenda. Lepo čovek može da prati njihovo napredovanje. Prvo su to slike sa okolnih ćuvika, pa onda ozbiljniji poduhvati u blizini Kraljeva, pa onda kreće osvajanje Srbije i vrhova u komšijskim zemljama.
GPS za sigurnije kretanje planinama
Planinarenje u Srbiji doživljava procvat. To su shvatili i u Turističkoj organizaciji Kraljeva, pa su se na sajtu TOK-a pojavili opisi 14 pešačkih staza, i to 7 najatraktivnijih planinarskih i 7 rekreativnih. Opis svake staze prati tzv. trek, odnosno GPS koordinate, koje se mogu preuzeti preko aplikacije i koje omogućavaju planinarima da prate stazu.
– Imamo prelepe i atraktivne planine i Kraljevo je prepoznato kao destinacija zanimljiva zaljubljenicima u prirodu. Zato smo predstavili i malo zahtevnije staze, kao i one za početnike i ljude sa slabijom kondicijom. Ljudi se sve više okreću prirodi i Kraljevo za tu vrstu turizma ima izuzetan potencijal. Za ovu turističku ponudu imamo dve ciljne grupe: jedna su pravi zaljubljenici u prirodu koji dolaze samo da bi planinarili, a druga su oni koji dolaze u naš grad iz drugih razloga, npr. da posete manastire, pa su pešačke ture dodatna aktivnost kojom bi upotpunili i produžili svoj boravak u Kraljevu – kaže Igor Tešić, zadužen za odnose sa javnošću u TOK-u.
On ističe da ova tehnološki moderna prezentacija sa GPS trekovima pomaže i iskusnijim planinarima, ali ohrabruje i one koji bi da se upute na neke bliže i jednostavnije pešačke ture. I jednima i drugima namenjene su napomene i upozorenja i na sajtu i uz svaki trek da je onima koji ne poznaju dobro teren najsigurnije da angažuju planinske vodiče, a tu su i spisak preporučene opreme, saveti za bezbedno planinarenje i slično.

Autor tekstova, trekova i fotografija je Pavle Pavlović, licencirani planinski i turistički vodič, i on ističe da su opisi staza turistički, a ne profesionalni planinarski opisi. Ovaj pregled planinarskih i pešačkih tura treba da motiviše ljude da se krenu u prirodu i da im ideju kuda bi mogli da se upute. Takođe, to je osnov za turističke proizvode koje turističke agencije mogu da uključe u svoje aranžmane. Pavle za čitaoce KRUG-a objašnjava kako se digitalni trekovi mogu koristiti:
– Aplikacija je besplatna, odlučili smo se za wikiloc aplikaciju, koja je najpopularnija, registrovanje je jednostavno, lako možete da preuzmete stazu u mobilni uređaj kako biste bili bezbedni, odnosno da znate u svakom trenutku da li pratite stazu. Postoji mogućnost i da preuzmete trek u GPX i KML formatu i prenesete u svoj GPS uređaj. Dakle, jedan način je korišćenje preko mobilnog telefona, a drugi je preko GPS uređaja za one koji ga imaju. Mi uvek preporučujemo GPS uređaj, ili angažovanje planinskog vodiča. Zašto GPS uređaj? Zato što mu duže traje baterija nego mobilnom telefonu i ima kvalitetniju vezu sa više satelita.
Pavle ističe da je prilikom izbora staza konsultovao više od desetoro ljudi – planinske vodiče i dugogodišnje planinare, da u izboru ne bi bio subjektivan.
– Na izbor je uticalo više faktora: atrakcije koje povezuje neka staza, planinski vrhovi sa kojih je lep pogled, šumovitost, teren, bitno je da budu prohodne bez korišćenja ruku, da je dovoljno samo pešačenje. Jedan od fakora je bio i ravnomerna rasprostranjenost staza, želeli smo da obuhvatimo što više planina na području Kraljeva da bismo ravnomerno razvijali planinski turizam u različitim delovima.
Igor Tešić iz TOK-a ističe da su opisi dati i na engleskom jeziku i najavljuje da će za mesec dana biti objavljene i dve brošure koje će u štapmanom izdanju predstaviti ovih 14 staza, a imaće i QR kod koji će voditi do GPS koordinata. Tako će osim u prostorijama TOK-a ove brošure biti dostupne i u ovdašnjim hotelima.
Planinarski klubovi okupljaju sve veći broj ljudi, ali je i sve više onih koji se samostalno upućuju u planine. Zbog toga dolazi i do neprijatnih, pa i opasnih situacija, kakvih je bilo i na našem području, a jedna od njih bila je avgusta prošle godine iznad Magliča, o čemu smo pisali u tekstu Ovih pet grešaka načinili su mladići koji su spaseni sa Magliča. Zato bi GPS trekovi trebalo da pomognu onima koji kreću u planinu, ali na nepoznat teren najbolje je ići u grupi koju organizuju planinarski klubovi, ili angažovati planinske vodiče. Spisak i telefonske kontakte licenciranih planinskih vodiča u Kraljevu možete naći na ovom linku.
Kraljevom stazama 7 + 7
Na kraju evo i onoga što očekujete od početka teksta: spisak 7 najatraktivnijih planinarskih staza na području Kraljeva. Njihov opis možete pročitati na ovom linku Turističke organizacije Kraljeva, a ispod svakog je i link koji će vas odvesti do WIKI aplikacije.
- Uspon na vrh Radočela iz sela Rudno – najviši vrh na području Kraljeva je vrh Radočela Krivača 1643 mnv
- Narcisu u pohode – verovatno najpoznatiji uspon na Stolove, vrh Usovica 1375 mnv, polazak iz Kamenice.
- Maglič – Troglav – Stanča, najviši vrh Kom 1177 mnv
- Studena planina, vrh Kavgalija 1355 mnv
- Žaračka transferzala, od Goča do Ušća
- Uspon na vrh Gledića iz sela Ravanica, najviši vrh samar 992 mnv
- Uspon na vrh Stolova od zamka Maglič, kondiciono i tehnički zahtevniji uspon na Stolove nego iz pravca Kamenice
Pitala sam svog druga Mića Erca, koji je prošao sve ove staze, koja mu je najdraža i koju bi prema sopstvenom planinarskom ukusu preporučio kao prioritetnu:
– Sve što vodi na Stolove! Takvu širinu i grudi retko koja planina ima. Divan pogled na Troglav, Čemerno, kad je lepo vreme, vidi se čak i Rtanj. A tek susret sa konjima… Stolovi su ljubav, ili ih voliš, ili ne voliš.

Opise 7 rekreativnih pešačkih staza možete pročitati na ovom linku TOK-a:
- Izvor Svetog Save u Dragosinjcima, 4,5 km
- Žuta staza na Goču, 5 km
- Kružna staza do Ćave, 8 km
- Gornja Savina isposnica 5 km
- Plava staza do vrha Strmenica 7,8 km
- Okamenjena šuma Lojanik 8,3 km
- Staza Studenac na Rudnu, 11,6 km
Stolovi su, po svemu sudeći, velika ljubav kraljevačkih planinara. I Ana od svih navedenih staza bira one koje vode na Stolove:
– Ozren, ogranak Stolova, od koga ga dele reke Vilova, Jelova i Meljanica sa jedne, i Crna reka sa druge strane. Nadmorska visina je 956 m, a pruža se pogled na Gledićke planine, Kotlenik, Čemerno, Goč, pa i Rtanj kad je slaba zasićenost vazduha. Pela sam se iz više pravaca, atraktivno je, a uspon nije veliki.

Planine nas zovu, pohitajmo. Ako još ne znate zašto, jedan od odgovora daje i američka književnica Vera Nazarian: „Popnite se na planinu ne da biste poboli zastavu, već da biste prihvatili izazov, udisali čist vazduh i uživali u pogledu. Popnite se na vrh da biste mogli da vidite svet, a ne da bi svet mogao da vidi vas.“
Radmila Vesković
Fotografije su iz lične arhive Ane Stojnić, Pavla Pavlovića i Mića Erca