Većnici u Kraljevu usvojili su danas zaključak kojim se utvrđuje Nacrt odluke o izmenama i dopunama Odluke o budžetu Kraljeva za 2024. Upućen je i Javni poziv građanima za učešće na javnoj raspravi u delu Nacrta odluke koji se odnosi na planiranje investicija. Javna rasprava trajaće sedam dana, odnosno do 17. juna, kada će u svečanoj Sali Gradske uprave u 7 časova biti održana javna sednica.
Poziv se odnosi na „građane, udruženja, stručnu i ostalu javnost“.
Učesnici u javnoj raspravi mogu dostaviti primedbe, predloge i sugestije Odeljenju za privredu i finansije Gradske uprave grada Kraljeva u pisanoj formi ili na e-mail adpesu privreda_i_finanslje@kraljevo.org na posebnom obrascu (koji možete pronaći na zvaničnom sajtu grada Kraljeva) najkasnije do 16. 6. do 12 00 časova.
Na javnoj sednici će, uz učešće zainteresovanih građana i stručne javnosti biti razmotrene prispele primedbe, predlozi i sugestije, kao i primedbe. predlozi i sugestije izneti na samoj javnoj sednici.
Potom će, na narednoj sednici Gradskog veća većnici raspravljati o predloženom rebalansu budžeta za ovu godinu i o Programu uređivanja građevinskog zemljišta sa novoopredeljenim sredstvima iz rebalansa. Sve odluke Gradskog veća moraće da potvrdi i većina odbirnika na narednoj sednici gradske skupštine.
U obrazloženju potrebe za rebalansom navedeno je da su se, imajući u vidu dinamiku i visinu realizacije budžetskih prihoda i da su od usvajanja prvobitne Odluke o budžetu Kraljeva za ovu godinu, gradu Kraljevu odobreni projekti od strane različitih ministarstava i donatora, čije sufinansiranje nije planirano postojećom Odlukom, stekli uslovi za rebalans.
Predlogom Odluke planirani su ukupni prihodi od 5.842.556.893 dinara i rashodi i rashodi od 6.601.983.897 dinara, odnosno – planiran je budžetski deficit od 759.427.000 dinara koji će, kako se u materijalu navodi, biti obezbeđen iz neutrošenih sredstava iz prethodnih godina.
Prihodi od poreza na zarade i poreza na imovinu uvećani su za 7,15% (nominalno za oko 296 miliona) dinara. Po osnovu donacija i transfera u budžet će se sliti 9,53% više sredstava (za oko 78 miliona dinara namenskih sredstava odobrenih na projektima). Po osnovu ostalih prihoda budžet že biti uveća za još 9,2 odsto (oko 32 miliona dinara po osnovu povećanja prihoda od imovine, prodaje dobara i usluga i od novčanih kazni.
U budžet će se sliti, kako se navodi u Nacrtu predložene Odluke o rebalansu, i primanja od prodaje prirodne imovine – 86.,5 miliona dinara.
Budžetski rashodi i izdaci od 6.601.985.897dinara, biće viši u odnosu na one planirane prvobitnom odlukom za oko 12,5 procenata (732.439.097 dinara).
Samo za povećanje plata od 10 procenata, ukupno 155 miliona dinara biće izdvojeno za uvećane zarade zaposlenih u Gradskoj upravi (130 miliona dinara), Preduzeću Javno stambeno (oko 10 miliona dinara) i JP za uređivanje građevinskog zemljišta (više od 15 miliona dinara).
U skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu izvršena je i korekcija pregleda kapitalnih ulaganja do 2026. godine.


Celu Odluku o izmenama i dopunama Odluke o budžetu grada Kraljeva za 2024. godinu pogledajte na OVOM LINKU.
M. M. D.
Bilo bi korisno znati šta spada u milione za Urbanu regeneraciju Dositejeve ulice, s obzirom na dugogodišnje razvlačenje istog i činjenicu da se izgradnja finansira iz kredita Razvojne banke Saveta Evrope. Možda odvajaju pare na stranu, da lakše otplaćuju kredit? Četvoromesečna(?)”zabava”, koja je počela ograničavanjem saobraćaja u Ribnici, je mogla da bude izbegnuta. Da su nastavili razvoj i realizaciju projekta boljeg povezivanja leve i desne obale Ibra, mnogo šta bi bilo drugačije, a ovde nema naznaka da nešto i planiraju u tom smeru. Glavčićev most je samo deo rešenja problema. Raskrsnica na ribničkoj strani mosta bi mnogo šta promenila, kao i istorijski pešački most. Ni ovaj most ne bi napravili, da čovek nije poklonio pare GRAĐANIMA KRALJEVA, vođen nostalgijom i filantropijom. Svojevremeno je anatemisana izgradnja stanova na Ratarskom (proširenje grada), a Leoniju je, sa srećom u očima i na usnama, poklonjeno skoro 20 hektara. Važno je da se omogućava pobadanje novih zgrada u centru, kako kome padne na pamet, bez obzira na probleme koji iz toga proizilaze. Zašto grad ne podstiče širenje i unapređuje uslugu van centalne gradske zone? Nešto više sadržaja od Vojvode Stepe do Jovana Deroka, Leonija i magistrale, ne samo par jadnih posađenih sadnica i privatni kafić? Na primer, ostatak Voćarevih livada? (Usput, šta je sa neprodatim stanovima?) Ribnica, tj. Kovači, u blizini (iza) Glavčićevog mosta? Tek sada građevinska dozvola za severnu obilaznicu? Ne lipši magarče, do zelene trave… Da li građani centralne zone direktno saučestvuju u troškovima izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture, kao građani prigradskih naselja i sela i zašto ne? Teško da je razlika u porezu na imovinu iole značajna. Doduše, kako saobraćajnice izgledaju, kao da se na to i ne troši bog zna koliko para(?). Kada krpe, često je bolje da to i ne rade, jer često rade “kao nogama”, a obično rade kada su velike vrućine, pa bi manje narušavali zdravlje… Ovih dana, jedino pohvalno, središe nekoliko šahti na ulicama. Šta je sa ostalim, kao i sa stotinama rupa širom grada? Godinama unazad je održavanje javnog prostora sve gore, a sada i Moravski koridori “pripomažu”… Da smo živi i zdravi, mi i naši “Gradski Očevi”…