Krivične prijave podnete su protiv onih koji su na crno prodavali zaštićene vrste, ubijali i zlostavljali životinje, vršili krivolov, činili šumske krađe, ali – jesu li među njima i oni koji reke stavljaju u cevi?.
Angažovanim radom pripadnika Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine zaštićeni su mnogi prirodni resursi, biljni i životinjski svet naše zemlje.
Za četiri meseca rada, ova jedinica podnela je 291 krivičnu prijavu protiv 217 lica koja su počinila 291 krivično delo iz oblasti ekološkog kriminala.
Reč je o onima koji su, kako se ističe, na crno prodavali zaštićene vrste, ubijali i zlostavljali životinje, vršili krivolov, činili šumske krađe, pa do onih koji su zagađivali naše reke i prirodna bogatstva.
U akciji ekološke policije, podsećamo, organizovana je akcija u kojoj su u Kraljevu pronađena dva mrka medveda u kavezu.
Ova akcija završena je tako što su ženke mrkog medveda dobile novi dom. O tome više čitajte u TEKSTU.
Pripadnici ove jedinice će, kako je najavljeno, u narednom periodu pojačati rad i nadzor u svim delovima Srbije, kako bi svi oni koji uništavaju naše nasleđe biti otkriveni i u skladu sa zakonom procesuirani.
Da li to znači da će se na udaru ekološke policije naći i oni koji su, praktično, do sada bespovrato već uništili 300 kilometara reka u Srbiji?
Jer, prema podacima iz Izveštaja Agencije za energetiku, na kraju 2021. godine na distributivnoj mreži bile su priključene 353 male hidroelektrane (MHE), ukupne instalirane snage 247 MW, sa svega 2,9% učešća u ukupnoj proizvodnji električne energije za prošlu godinu.
– Ako bi Srbija napravila 856 (planiranih) malih hidroelektrana, one bi davale svega 2,5 do tri odsto godišnjih potreba Srbije za električnom energijom, a dovele bi do uništenja više od 2.400 kilometara autohtonih brdsko planinskih vodotokova i do opšte devastacije biodiverziteta – opominje i dr Ratko Ristić dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu i prorektor Beogradskog Univerziteta koji je poznat po oštrom ukazivanju na probleme u oblasti životne sredine i kritikama na račun projekata gradnje mini hidroelektrana širom Srbije i eksploatacije litijuma koji u našoj zemlji (ne) treba da sprovede kompanija Rio Tinto.
Agencija za energetiku priznaje da jedan od najvećih troškova predstavljaju gubici u distributivnoj mreži koji su u 2021. godini iznosili 11,73 %, gotovo identično kao 2019. godine (11,75%). Šta je onda učinjeno da bi se smanjile ove veoma visoke vrednosti u odnosu na tehnički opravdane?
Iz Svetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) ukazuju da bi se smanjenjem distributivnih gubitaka od svega 2% uštedelo više električne energije nego što je godišnja proizvodnja svih MHE iz sistema podsticaja.
M. M. D.