Nikola Tesla, neshvaćeni genije

Po mnogima najveći pronalazač ikada, rođen je na Vidovdan 1856. (po starom kalendaru), tri puta je konkurisao za stipendiju Matice srpske i nijednom je nije dobio, a kada je umro – kod njega je nađena ušteđevina od svega 14,5 dolara…

Savremenici me neće razumeti, ali jednog dana prevladaće zakoni prirode čije sam tajne otkrio i sve će se promeniti. Nastupiće razumevanje vremena, otkriće izvora beskrajne energije i oblikovanje materije po volji naučnika”, govorio je za života Nikola Tesla koji je rođen na današnji dan pre 167 godina. Umro je na na Božić 1943. godine siromašan i u dugovima u sobi na 33. spratu jednog njujorškog hotela. Mediji su tada preneli izjavu gradonačelnika Njujorka Henrija Lagvardije da je “otišao najveći pronalazač koji je ikada živeo na zemlji. Bio je jedan od najkorisnijih ljudi, a ono što je stvorio veliko je i kako vreme prolazi, postaće još veće.” U džepovima Nikole Tesle koji je iza sebe ostavio više od 750 zaštićenih patenata i inovacija, pronađeno je samo 14 i po dolara!

Posle obreda, koji je 12. januara te godine održan u Crkvi svetog Jovana bogoslova na Menhetnu, Teslino telo je kremirano.

Ispraćaju posmrtnih ostataka Nikole Tesle, „čoveka svetlosti”, kako su ga zvali,  prisustvovalo je više od 2.000 ljudi. Svirao je njegov prijatelj Zlatko Baloković, violinista svetskog glasa. Po Teslinoj želji, jedan od tada najvećih virtuoza na svetu svirao je najpre Šubertovu kompoziciju “Ave Maria”, a onda srpsku – “Tamo daleko”.

Genije iz Smiljana (Lika) pre 17 godina, u čast 150 godina od rođenja, dobio je još jedan spomenik na Nijagarinim vodopadima odakle je, pre tačno 123 godine, zahvaljujući njegovim patentima turbina i generatora, prvi put potekla naizmenična struja i zauvek izmenila sliku sveta. U Beogradu, Tesla je dugo imao samo jedan spomenik, rad vajara Frana Kršinića, ispred Elektrotehničkog fakulteta. Zahvaljujući Elektroprivredi Srbije (EPS), “čovek koji je izumeo 20. vek”, dobio je 10. jula 2006. godine novi spomenik u Beogradu na aerodromu koji je nosi(o) naučnikovo ime.

U godini proslave veka i po od Teslinog rođenja, i u Hrvatskoj su postavljene čak tri kopije Kršinićevog spomenika, iako je parola da se Nikola Tesla jednako ponosio pripadnošću srpskom narodu i hrvatskom domovinom, čist falsifikat iz vremena bratstva i jedinstva!

“Teslolozi” (ljudi koji su se bavili istraživanjem njegovog lika i dela) navode da je on uvek pravio razliku između nacionalne pripadnosti i državljanstva (kao administrativne pripadnosti). Nikada se Nikola Tesla nije javno deklarisao kao Amerikanac, niti je ikada Hrvatsku navodio kao svoju domovinu. Naprotiv. Ostalo je zabeleženo, između ostalog, kako je govorio:

Ja sam, kao što vidite, ostao Srbin i preko mora. To isto treba da budete i vi i da svojim znanjem podižete slavu srpstva u svetu!” Ili: ”Ako budem imao sreće da ostvarim bar neke od svojih ciljeva, to će biti dobročinstvo za celo čovečanstvo. Ako se te moje nade ispune, najslađa misao biće mi da je to delo jednog Srbina!”

Prometej 20. veka

Procenjuje se da je bar 200 Teslinih naučnih tajnih papira na nepoznatom mestu i da su među njima i neke od njegovih najvećih tajni koje bi mogle da promene svet!

Iako je Tesla, u trenutku smrti, već više od pola veka imao američko državljanstvo, FBI je zatražio od Useljeničke službe oduzimanje kompletne pokojnikove imovine i dokumenata. Kasnije je, kažu, i FBI kontaktiran od strane Ministarstva odbrane, a Teslina dokumenta proglašena su vrhunskom tajnom. Sva lična imovina po nalogu američkog predsednika Edgara Huvera dobila je etiketu “veoma poverljivo”.

Dugo je trajala borba tadašnje jugoslovenske ambasade, a pre svega Tesline porodice, sa američkim zvaničnicima za povratak dokumenata i njegove lične imovine.

Da dođe do dela te imovine pošlo je za rukom Teslinom sestriću Savi Kosanoviću. Te stvari i dokumenta danas se nalaze u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu.

Kada bismo iz industrije isključili rezultate istraživačkog rada Nikole Tesle, svi točkovi prestali bi da se okreću, vozovi i tramvaji bi stali, naši gradovi bili bi u mraku, a fabrike mrtve i besposlene”. Probajte samo da zamislite koliko proročanskog ima u ovim rečima koje je, pre jednog veka napisao jedan od savremenika Nikole Tesle.

“Radim za budućnost” – govorio je “gospodar munja” (kako su Teslu zvali) i neshvaćeni genije.

Niko do sada još nije odgovorio zašto je 1905. godine Nikola Tesla neočekivano zauvek digao ruke od eksperimenata na Long Ajlendu.

Istraživanja je finansirao bankar Džon Morgan, tada najbogatiji Amerikanac, ali posle “filadelfijskog eksperimenta”, kada je promenom talasno-titrajnih ritmova američki razarač “Eldridž” (koji je trebalo da postane nevidljiv samo za optičke sprave), promenio vremenske koordinate i nestao zauvek zajedno sa posadom, Tesla se uplašio sam sebe i digao ruke od onoga što je, kako je otkrio, bilo hiljadu puta razornije od atomske i hidrogenske bombe zajedno!

Tesla je govorio desetak jezika: srpski, engleski, nemački, italijanski, francuski, češki, mađarski, latinski i slovenački.

Nalazi se na popisu stotinu najznamenitijih Amerikanaca, a 10. jula 1990. u američkom Kongresu obeležena je godišnjica njegovog rođenja. Takva čast u američkoj istoriji nikada nije ukazana nijednom američkom naučniku!

Najznačajnija svetska nagrada u domenu električne energije zove se Nagrada Nikole Tesle, a malo je poznato da je osam američkih država (Njujork, Nju Džersi, Pensilvanija, Kolorado, Nevada, Minesota, Arizona i Indijana) Teslin dan rođenja proglasilo za državni praznik! Tog dana, u ovim državama na svim javnim zgradama ističe se državna zastava, a učitelji u svim školama jedan čas posvećuju Tesli.

Vek ispred svog vremena

Teslin otac Milutin bio je pravoslavni sveštenik, a majka Đuka, iz svešteničke porodice, nepismena, ali pametna i plemenita žena.

Prema navodima Jovana Dučića, Tesle poreklo vode iz Stare Hercegovine, od plemena Pilatovaca u današnjoj nikšićkoj opštini. Bio je jedno od petoro dece, imao je brata i tri sestre. Po knjigama starostavnim, Nikola, koji je ime dobio i po jednom, i po drugom dedi, kršten je u crkvi svetog Petra i Pavla. Osnovnu školu Nikola je završio u Smiljanu, nižu Realnu gimnaziju u Gospiću, a višu u Karlovcu. Posle mature oboleva od kolere. Od pronalazaštva i učenja od po 22 sata dnevno bio je bolestan mnogo pre toga. Kada je 1876. otišao u Grac na studije elektrotehnike zabrinuti profesori savetovali su roditeljima da ga ispišu “ukoliko ne žele da im se sin ubije prekomernim radom”.

Tri puta tražio je stipendiju Matice srpske, nikada je nije dobio! Prebacuje se na studije politehnike u Pragu, koje nikada nije završio. Radio je u Budimpešti, Parizu, i 1884. sa preporukama otišao u Ameriku. Zaposlio ga je lično Tomas Edison, ponudivši mu 50.000 dolara za reprojektovanje generatora jednosmerne struje. Kada je kompaniji doneo neverovatan profit i zatražio obećani novac, Edison mu je odgovorio:

Tesla, vi ne razumete naš američki smisao za humor!”

Pristao je da Tesli nedeljnu platu poveća za 10 dolara!

Za Teslu je davanje otkaza predstavljalo jedini logičan potez iza koga su usledila njegova epohalna otkrića u oblasti fizike i elektrotehnike: magnetno polje, indukcioni motor, naizmenična struja, bežični prenos radio-talasa, laser, podvodni prenos PTT signala …

Deceniju pre kraja 19. veka Tesla i Edison vodili su „rat struja” (sistem distribucije električne energije na osnovu jednosmerne struje, protiv efikasnijeg, Teslinog, sa naizmeničnom strujom).

Džordž Vestinghaus je otkupio od Tesle elektromotor za naizmeničnu struju i krenuo sa masovnom proizvodnjom. U ugovoru je pisalo da Tesli pripada jedan dolar za jednu konjsku snagu. Da je na tome ostalo, Tesla bi još za života bio bogatiji od Morgana, a njegova fondacija deset puta veća od Nobelove! Kad mu je predočeno da će zbog Edisonovog pritiska “Vestinghaus” bankrotirati, Tesla je pocepao ugovor i oslobodio Vestinghausa obaveze plaćanja patenata.

Kako se procenjuje, u svetu najbolji Teslin biograf je Džon O’ Nil, dobitnik Pulicerove nagrade.

Teslin susret sa Nijagarom i njenim „čudom od vodopada” odakle su, praktično, potekli prvi kilovati u istoriji čovečanstva, O’ Nil je nazvao fascinirajućim. Nikola Tesla je dugo ćutao, stezao rukom  vilice, a onda sasvim mirno rekao:

„Polako, polako, sa ovom silom moramo polako…”

Pred kraj života, Tesla je odricao neophodnost proizvođenja generatora uopšte, tvrdeći da se mi nalazimo u okeanu energije i da treba samo istaći antene koje bi tu energiju hvatale. Tesla, ne samo što nije bio shvaćen u svom vremenu, već je veliko pitanje da li i naše vreme razume njegovu naučnu inspiraciju. Prof. dr Velimir Abramović, autor projekta „Tesla-neshvaćeni genije” tvrdi da je Tesla spoznao „tajnu vremena”, ali da nije ostavio teoriju, jer je želeo da samo oni ljudi čiji je način mišljenja identičan njegovom razumeju šta je hteo da saopšti čovečanstvu.

To što su Nikola Tesla i značaj njegovog dela još uvek u velikoj meri nepoznati, posledica je činjenice da nije komercijalizovao svoje pronalaske. Ili je, možda, mnogo logičnije objašnjenje da je Nikola Tesla najbolje znao kako – „nema vrednost sve što može da se izračuna, kao što neke vrednosti ne mogu da se izračunaju.”

    M. M. D.

foto: slon_pics, Pixabay

Ovaj medijski sadržaj deo je projekta „Lokal pres Lab 2.0” koji  je razvijen i podržan od strane programa „Medijski inkubator za Zapadni Balkan“ Free Press Unlimited, koji je finansiran od strane Ministarstva spoljnih poslova Holandije

Jedan komentar za objavu “Nikola Tesla, neshvaćeni genije

Komentari za ovu vest su zatvoreni.