„Pravno nevidljivi“ i dalje postoje: Bez dokumenata – bez prava

Iako je u poslednjih desetak godina napravljen napredak, deo romske populacije u Kraljevu i dalje nema lična dokumenta, što ih isključuje iz sistema obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite

Pripadnici romske populacije u Srbiji, pa tako i u Kraljevu, i dalje se suočavaju sa ozbiljnim problemima kada je reč o pribavljanju ličnih dokumenata. Iako je u poslednjih desetak godina napravljen značajan pomak, deo Roma i dalje je „pravno nevidljiv“, što znači da ne mogu da ostvare ni osnovna prava u različitim oblastima života.

Najveći problem predstavlja činjenica da mnogi pripadnici ove zajednice, posebno interno raseljeni sa Kosova i Metohije i stariji građani, nikada nisu upisani u matičnu knjigu rođenih. Bez tog osnovnog dokumenta, nije moguće dobiti ličnu kartu, državljanstvo niti zdravstvenu knjižicu.

„Po ovom pitanju najviše sarađujemo sa organizacijom Praxis, koja nam već godinama mnogo pomaže. Država je još 2015. godine počela sistemski da rešava ovaj problem, kako bi se broj ‘pravno nevidljivih’ smanjio. Najviše problema imali smo sa Romima koji su došli sa Kosova i Metohije, jer nisu imali nikakva dokumenta i njihov identitet nije mogao da se utvrdi. Danas se sa tim problemom susrećemo mnogo ređe, ali pojedinačni slučajevi i dalje postoje“, kaže Zoran Petrović, predsednik Udruženja „Ruke prijateljstva“ i koordinator za romska pitanja.

On ističe da je u rešavanju ovog problema značajnu ulogu imala i Policijska uprava u Kraljevu, koja je, kako kaže, pokazala razumevanje i spremnost da pomogne.

Pored administrativnih prepreka, značajan problem predstavlja i finansijski aspekt. Troškovi taksi, overa i pribavljanja različite dokumentacije za mnoge romske porodice predstavljaju ozbiljan teret. Dodatno, prisutno je i određeno nepoverenje prema institucijama, iako se situacija u poslednje vreme menja nabolje zahvaljujući većoj informisanosti.

„Romi, a posebno žene i majke, ukoliko nemaju lična dokumenta ne mogu da ostvare ni osnovna prava, kao što je dečiji dodatak, koji je za mnoge porodice od presudnog značaja. Od kada smo 2011. godine otvorili kancelariju u Kraljevu, mnogo toga je unapređeno. Organizovali smo sastanke i prezentacije sa predstavnicima institucija, koji su na jednostavan način objašnjavali kako se dokumenta pribavljaju. Danas se većina problema rešava kroz saradnju“, dodaje Petrović.

Zoran Petrović, Udruženje Ruke prijateljstva Kraljevo i romski koordinator

Posledice života bez dokumenata su ozbiljne i dugoročne. Osobe bez ličnih dokumenata ne mogu da se školuju, da se zaposle u legalnim tokovima, niti da ostvare pravo na socijalnu pomoć. Poseban problem predstavlja i nemogućnost pristupa zdravstvenoj zaštiti.

„Da bi ostvarili pravo na zdravstvenu zaštitu, neophodna je lična karta. Ukoliko je nema, ili niko iz porodice nije prijavljen na biro rada, veoma je teško dobiti zdravstvenu knjižicu. Ipak, zahvaljujući dobroj saradnji sa institucijama, u hitnim slučajevima pregledi se obavljaju, a administrativni deo se rešava naknadno“, navodi Petrović.

On ukazuje i na nedostatak zdravstvenih medijatora u Kraljevu, koji bi mogli da imaju važnu ulogu u povezivanju romske zajednice i zdravstvenog sistema.

„Konkurs za zdravstvene medijatorke bio je raspisan prošle godine, ali su uslovi bili teško ostvarivi. Traže se žene koje su završile samo osnovnu školu i koje su majke, što u praksi nije lako uskladiti. Zbog toga se dešava da nemamo dovoljno kandidata za ove pozicije“, objašnjava Petrović.

Sagovornici ističu da je umrežavanje institucija danas na znatno boljem nivou nego ranije i da lokalne službe imaju ključnu ulogu u rešavanju svakodnevnih problema romske populacije. Posebno se izdvaja rad Kancelarije za romska pitanja, kao i angažovanje romskih medijatora koji pomažu u komunikaciji sa institucijama.

Ipak, precizni podaci o broju Roma bez ličnih dokumenata na teritoriji Kraljeva ne postoje. Prema procenama od pre više od deset godina, u Srbiji je oko 30.000 ljudi, uglavnom Roma, bilo bez ličnih dokumenata.

Iako je u međuvremenu učinjen značajan napredak, jasno je da problem nije u potpunosti rešen i da su potrebni dodatni napori kako bi broj „pravno nevidljivih“ bio sveden na minimum – ili potpuno nestao.

M. M. D.