Gostujuće predavanje u Vrnjačkoj Banji organizuje Muzej slatka – kuća Cvetića
Ono što danas nazivamo srpskom nacionalnom kuhinjom, utvđeno je tokom vladavine dinastije Nemanjića, te se njen razvoj može pratiti tokom čitave vladavine i bogate istorijske zaostavštine od koje nas i danas najviše fasciniraju upravo freske sa zidova velikih zadužbina.
Predavanje „Hleb naš nasušni na srpskim srednjovekovnim freskama“, koji uZamlku Belimarković u Vrnjačkoj Banji organizuje Muzej slatka – kuća Cvetića iz Kraljeva, inspirisano je srednjovekovnim gastronomskim i duhovnim nasleđem Srbije, koji ovde stoje u neraskidivoj vezi.
Primarna životna namirnica ujedno je i deo evharistije (jedne od dve najvažnije hrišćanske svete tajne), u kojoj Sveti Duh, tokom pričešća na liturgiji sjedinjuje vernike sa Hristom, koji ovim činom simbolično svedoče postvarenju njegovog prisustva. Hleb i vino u pravoslavnoj Crkvi, služe se čitavoj zajednici „na spasenje“ i bilo je nemoguće nazvati se hrišćaninom a ne biti deo ovog rituala.
Osim duhovne dimenzije, hleb je u srednjem veku imao veliku ulogu u društvenom životu. Važan je svima – od seljaka do dvorjanina. I najveće carske gozbe, započinjale su deljenjem hleba, a postojalo je i važno, neobično zanimanje „veliki hlebar“!

Sa ovih biblijskih predstava, u duhu srednjovekovne srpske umetnosti, Marina Lukić – Cvetić i dr Lidija Cvetić rekostruisale su hlebove koje će pripremili za posetioce.
U prvom delu biće reči o poreklu i istorijatu ove osnovne životne namirnice, žitarica od kojih se pripremao tokom vekova, dok drugi deo predavanja zauzima šarenolika analiza različitih vrsta koje se pojavljuju na nekima od najlepših fresaka srpske srednjovekovne umetnosti, ukazujući na bogatstvo ondašnje svakodnevne kulture.
O tome koliko je specifična bila srpska kuhinja danas nam kazuju: Studenička „Tajna večera“, kao i ona iz Pećke Patrijaršije, čuvena „Carska gozba“ iz manastira Resava, „Svadba u Kani“ iz Kalenića ili „Sveta Trojica“ iz Đurđevih Stupova.
O proroku Iliji kome u pećinu hleb donosi gavran, govori monumentalna predstava iz Manastira Morača, koju je čak i Pablo Pikaso uvrstio u remek dela svetske umetnosti !
Predavanje sadrži eksperimentalnu rekonstrukciju trpeze sa hlebovima i degustaciju, kroz razgovor sa publikom nakon teorijskog dela. Predviđeno trajanje događaja je 90 minuta.
Hlebove pripremaju Muzej slatka ili lokalni pekar uz instrukcije.
Predavači: Marina Lukić – Cvetić, istoričarka umetnosti, medievalista i dr Lidija Cvetić, teoretičar umetnosti i medija.
Kontakt: +381600512661, muzejslatka@gmail.com

