Vaskrs, najveći i najradosniji hrišćanski praznik u godini, dan kada je Isus Hrist pobedio smrt, pravoslavni vernici će ove godine obeležiti u nedelju 16. aprila
Najveći i najradosniji hrišćanski praznik u godini, dan kada je Isus Hrist pobedio smrt, vernici će ove godine obeležiti u nedelju 16. aprila. Vaskrs se smatra najsvečanijim – praznikom nad praznicima, ali njegovom obeležavanju prethodi Veliki petak – najtužniji i najtiši dan za hrišćanstvo, dan kada je na brdu Golgota kod Jerusalima Isus Hristos razapet na krst i gde je i preminuo.
Na Veliki petak ne čuju se zvona i ne služi se liturgija, već Carski časovi:
„U ovom bogosluženju prolazimo kroz časove isto onako kako je spasitelj naš , u dane svoga stradanja radi nas, prolazio kroz mnoge časove suđenja i muka…“ (đakon Stefan Popović).
Na Veliki petak se iznosi plaštanica – platno sa izvezenim ili naslikanim Hristom posle skidanja sa krsta. Plaštanica se iznosi na večernjem bogosluženju i sa Jevanđeljem se polaže na sredini hrama na posebnom stolu. Nakon toga slede „statije“ – bogoslužbene pesme kojima se opisuju žalost i patnja Bogorodice zbog raspeća i smrti njenog sina, ali i najavljuje njegovo vaskrsenje.
Rađanje novog života najavljuje i farbanje vaskršnjih jaja, koje je tradicionalno obavlja na Veliki petak kada nije primereno obavljati nikakve druge poslove, osim neophodnih za funkcionisanje domaćinstva.

Raspored bogosluženja na Veliki petak:
Crkva Svete Trojice – Carski časovi u 8.00, večernje sa iznošenjem plaštanice u 17.00, Statije u 20.00;
Hram Svetog Save – Carski časovi 7.00, večernje sa iznošenjem plaštanice u 13.00, statije u 19.00;
Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Kovanluku – Carski časovi u 8.00, večernje sa iznošenjem plaštanice u 16.00;
Crkva Svetog kneza Lazara u Mataruškoj Banji – Carski časovi u 7.00, večernje za iznošenjem plaštanice u 17.00;
Crkva rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Ratini – Carski časovi u 8.00, večernje sa litijom i iznošenje plaštanice (Sveti oganj iz jerusalima stiže na liturgiju) u 18.00;
Crkva Svetog apostola Pavla u Cvetkama – Carski časovi u 8.00, večernje sa iznošenjem plaštanice u 16.00, bdenje i statije u 20.00;
Manastir Žiča – Carski časovi u 9.00, večernje sa iznošenjem plaštanice u 14.00, jutrenje (statije) u 22.00;
Manastir Studenica – Carski časovi u 8.00, večernje i iznošenje plaštanice u 16 .00.
Raspored bogosluženja na Veliku subotu
Velika subota je drugi dan hrišćanske žalost, dan pogreba Isusa hrista i njegov silazak u Had. Provodi se u tihovanju i pripremama za sutrašnji veliki praznik. Poseban događaj odigrava se svake godine u Jerusalimu na Veliku subotu: u ceremoniji staroj duže od 12 vekova u Crkvu Hristovog groba sa nebesa se spušta blagodatni plamen i pali sveće u rukama jerusalimskog patrijarha.
Raspored bogosluženja na Veliku subotu:
Crkva Svete Trojice – Liturgija u 8 .00;
Hram Svetog Save – Liturgija u 8 .00;
Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Kovanluku – Liturgija 8.00;
Crkva Svetog kneza Lazara u Mataruškoj Banji – Liturgija u 7 00;
Crkva rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Ratini – Liturgija u 8 .00;
Manastir Žiča – Liturgija Svetog Vasilija Velikog 10.00;
Manastir Studenica – Liturgija sa večernjom u 12.00.

Vaskrs
Prema Jevanđelju po Mateju: na osvitku prvog dana nedelje dođoše Marija Magdalina i druga Marija da osmotre Hristov grob. Zemlja se zatresla, a anđeo Gospodnji siđe sa neba, odvali kamen sa vrata grobnih i reče ženama:
– Ne bojte se vi; jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovde, jer ustade kao što je kazao. Hodite da vidite mesto gde je ležao Gospod. Idite brzo i recite učenicima njegovim da ustade iz mrtvih…
Zato je Vaskrs uz Božić najradosniji hrišćanski praznik – Božić je početak ovozemaljskog, a Vaskrs onostranog života u Carstvu nebeskom.
Raspored bogosluženja na Vaskrs:
Crkva Svete Trojice – Pashalno jutrenje u ponoć; liturgija u 8.00;
Hram Svetog Save – Pashalno jutrenje i Sveta arhijerejska liturgija u ponoć, liturgija u 9.00, radosno pashalno večernje u 18.00;
Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Kovanluku – Pashalno jutrenje u subotu u 23.30 , Sveta arhijrejska liturgija u ponoć, Sveta liturgija u 8.00 i naredna dva dana liturgija takođe u 8 .00;
Crkva Svetog kneza Lazara u Mataruškoj Banji – Jutrenje i u nastavku liturgija u 5.00, u ponedeljak i utorak liturgije u 7.30 ;
Crkva rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Ratini – Pashalno jutrenje u 7.00 i u nastavku Sveta liturgija;
Crkva Svetog apostola Pavla u Cvetkama – Pashalno jutrenje u ponoć, liturgija u 8.00, kao i naredna dva dana;
Manastir Žiča – Jutrenje u 3.00, Sveta liturgija oko 5.00, večernje u 16.00; Od Svetlog ponedeljka do Svetle subote svakog dana: liturgija u 7.00, večernje u 17.00;
Manastir Studenica – Jutrenje u 4.00, liturgija u 5.30, večernja služba u 18.00; u Svetli ponedeljak i utorak liturgije u 8.00, večernje službe u 18.00.
Uskrs ili Vaskrs
Prema tumačenju lingviste Ivana Klajna, „Vaskrs i vaskrsenje su crkvenoslovenski nazivi, dok su Uskrs i uskrsnuće narodni oblici. Oba su deo srpskoj jezika i nismo naišli ni na jednog teologa, a još manje lingvistu koji bi rekao da je reč Uskrs navodno „više katolička“, kao što se može pročitati u komentarima nedoučenih novopečenih vernika“ („Jezičke nedoumice“).
U ovom tekstu korišćen je termin Vaskrs procenivši da je u narodu sada mnogo češća upotreba termina „Hristovo vaskrsenje“ nego „uskrsnuće“..
Svim čitaocima portala KRUG,
želimo srećne vaskršnje praznike!
M. M. D.