Za sufinansiranje sanacije zgrada u budžetu je izdvojeno 30 miliona dinara. Grad će ove radove pomoći sa 40% do 75% troškova u zavisnosti od vrste hitnosti popravke. Na Gradskom veću usvojen izveštaj o aerozagađenju u januaru prema kome su najčešća prekoračenja MDK bila u Vojvode Putnika
Odeljenje za urbanizam je prošlog meseca anketiralo 610 registrovanih stambenih zajednica, od kojih je 80 dostavilo podatke o radovima koji su potrebni na zgradama. Rezultati pokazuju da je najviše zainteresovanih (32) za rekonstrukciju i sanaciju krova, zatim za radove na liftovima i za sanaciju fasade. Ukupna vrednost iskazanih potreba je oko 117 miliona dinara, ali mnoge stambene zajednice nemaju ili verovatno neće biti u prilici da skupe novac za svoj deo.
Grad Kraljevo je ove godine u budžetu izdvojio 30 miliona dinara za sufinansiranje radova na sanaciji zgrada i ta sredstva će, kao što je bilo i prethodnih godina, biti dodeljena na osnovu javnog konkursa. Gradsko veće je danas usvojilo Odluku da će ovim sredstvima pomoći projekte kojima se sprečava nastajanje štetnih posledica po bezbednost i zdravlje građana, odnosno ove vrste radova:
- Održavanje fasada,
- Sanacija krovova,
- Zamena građevinskih materijala koji su štetni po bezbednost i zdravlje ljudi,
- Unapređenje energetskih svojstava,
- Radovi i druge aktivnosti kojima se sprečava nastanak štetnih posledica po ljude, životnu sredinu, privredu, ili imovinu veće vrednosti.

Procenat subvencionisanja troškova iz gradskog budžeta zavisiće od vrste radova i hitnosti i iznosiće:
- Fasada: – 75% za hitne intervencije; – 70% ako nema hitnosti;
- Krov: – 70% učešća iz gradskog budžeta za hitne radove, – 65% ako nije hitno,
- Unapređenje energetskih svojstava zgrade: 60%
- Zamena štetnih građevinskih materijala: 50%
- Radovi kojima se sprečava nastajanje štetnih posledica: – 60% za hitne intervencije na uređajima, opremi, instalacijama; – 50% za istu intervenciju ako nije hitna; – 40% učešća za održavanje ostalih delova zgrade kojim se sprečava nastanak štetnih posledica.
Loš kvalitet vazduha u januaru
Na Gardskom veću danas je usvojen i izveštaj Zavoda za javno zdravje o kvalitetu vode iz gradskog vodovoda i kvalitetu vazduha, oba izveštaja su rezultati merenja u januaru.

Kvalitet vazduha je bio loš: vrednosti suspendovanih čestica PM10 na mernom mestu kod Policijske uprave gotovo čitav januar su bile iznad graničnih vrednosti, preciznije: 25 dana. Na mernom mestu Pljakin šanac azot-dioksid je 4 dana bio iznad dozvoljenog, a čađ jedan dan.
Ako je za utehu, u sastavu ovih PM10 čestica koncentracije teških metala su bile ispod graničnih vrednosti (mere se olovo, nikl, kamijum i arsen), a ispod maksimalno dozvoljenih vrednosti bile su i ukupne taložne materije. U dozvoljenim granicama na svim mernim mestima bio je sumpor-dioksid.
Sa druge strane, kvalitet vode iz gradskog vodovoda je potpuno zadovoljavajući – iz mreže je uzeto 167 uzoraka, iz crpnih stanica 20 i svi su bili mikrobiološki i fizičko-hemijski ispravni. Sirova voda iz reke Ibar je jednom nedeljno analizirana na fenolne materije i ovo jedinjenje je bilo ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija.
R. Vesković