Čajanke su nekada bile značajne za društveni život, ali su nakon Drugog svetskog rata potpuno nestale sa društvene scene u Srbiji kao vid okupljanja, a ova izložba priča o čaju lepe i neke zaboravljene priče
Izložba autora dr Dese Đorđević Milutinović, muzejskog savetnika Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, kroz eksponate, fotografije i tekstove prikazuje put od listića ubranih sa biljke čaj do šoljice prijatnog i lekovitog napitka, kao i put čaja iz postojbine Kine u sve delove sveta. Predstavljena su četiri osnovna tipa čaja: beli, zeleni, crni i ulong, a posetioci će imati priliku da sami uoče osnovne razlike između crnih i zelenih čajeva, kao i da se informišu o pravilima pripreme određenih čajeva. Pored čajnih listića, na izložbi će biti prikazani i drugi oblici čajeva kao što su ceremonijalni japanski čaj mača (u prahu) ili čaj u obliku kolača (najstariji tip korišćenja čajnih listića).
Pored, nama dobro poznatih čajeva od lekovitih biljaka kao što su nana, kamilica, lipa, žalfija, postoji i veliki broj „pravih“ čajeva koji se prave samo od jedne jedine, relativno omanje planinske biljke ČAJ (Camellia sinensis), čije je prirodno stanište u Aziji. Za proizvodnju čajeva od biljke ČAJ koriste se samo listovi, i to uglavnom samo oni na vrhu (najmlađi). Branje se vrši ručno, a biljke moraju biti stare bar tri godine.
Danas postoji oko 1.500 različitih čajeva dobijenih od biljke čaj (Camellia sinensis). Neki od najpoznatijih zelenih čajeva su japanska mača (matcha), kineski ganpauder (gunpowder), japanska senča (sencha) kao i kineski zeleni čaj sa jasminom. Od crnih čajeva najpoznatiji su ingliš brekfast (English breakfast), erl grej (Earl Gray), asam (Assam) i dardžiling (Darjeeling).
U Beogradu čajanke su bile značajne za društveni život između dva rata i na njima se obično služio ruski crni čaj u porcelanskim servisima sa srebrnim priborom, a vodilo se računa i o odgovarajućoj odeći, lepim manirima i prigodnim temama za razgovor. Nakon Drugog svetskog rata čajanke su kao vid okupljanja potpuno nestale sa društvene scene u Srbiji, a ponovni dolazak čaja u Srbiju skoro da se poklapa sa početkom novog milenijuma.
Jedan deo izložbe posvećen je porcelanu i porcelanskom priboru za čaj (čajnici, šoljice, porcelanski stalak za mutilicu), a posetioci će imati priliku da vide i unikatne metalne kutije za čajeve, pribor za pripremu ceremonijalnog mača čaja, ruske samovare, marokanski i turski pribor za čaj i sl. Na izložbi će, takođe, biti predstavljeni i predmeti od porcelana iz Etnološke zbirke pokućstva Narodnog muzeja Kraljevo.
Na otvaranju izložbe publici će se obratiti Slavko Spasić, direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, dr Desa Đorđević Milutinović, muzejski savetnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu i autor izložbe, Darko Gučanin, direktor Narodnog muzeja Kraljevo i Violeta Cvetanoska, viši kustos Narodnog muzeja Kraljevo.