Vrnjačka Banja: Na posao najkraće čekaju mladi farmaceuti i građevinski inženjeri (VIDEO)

Jedan od najvećih problema je to što na evidenciji ispostave NSZ u  Vrnjačkoj Banji na posao čeka veliki broj niskokvalifikovanih (sa prvim ili drugim stepenom stručne spreme) ili osoba ili sa završenom gimnazijom

Na evidenciji ispostave Nacionalne službe za zapošljavanje u Vrnjačkoj Banji zaključno sa 30. novembrom nalazilo se 2.423 tražilaca posla. U odnosu na isti period prošle godine to je 120 nezaposlenih manje.

– Što se tiče starosne strukture, najbrojniji među nezaposlenima su oni koji imaju između 50 i 60 godina. Njih je ukupno 711 i oni predstavljaju najteže zapošljivu kategoriju ljudi. Broj mladih u ukupnom broj nezaposlenih je 476, u kategoriji onih između 30 i 40 ima ih 462, a od 40 do 50 godina 510 – kaže za portal Krug Danica Gočanin, savetnica za zapošljavanje u ispostavi Vrnjačka Banja – filijale NSZ Kraljevo.

Pogledajte VIDEO emisiju:

Ona dodaje da je jedan od najvećih problema to što na evidenciji ispostave NSZ u  Vrnjačkoj Banji na posao čeka veliki broj niskokvalifikovanih (sa prvim ili drugim stepenom stručne spreme) ili osoba ili sa završenom srednjom školom. Najmanji broj nezaposlenih je među onima sa završenim fakultetom (VI ili VII stepen stručne spreme)  i, realno, to su lica koja se najlakše zapošljavaju.

Posla najmanje ima za maturante gimnazija.

– To nam je neosporno jedan od najvećih problema. Trudimo se da ljude koji su završili takve škole i mogli bi da rade u raznim strukama, prekvalifikujemo i uputimo na neke obuke kako bi se lakše zaposlili – pojašnjava naša sagovornica.

Na pitanje čemu Vrnjačka Banja ima da zahvali smanjenje broja nezaposlenih za 100 ljudi sa evidencije, Danice Gočanin ističe da je Vrnjačkoj Banji kao kraljici kontinentalnog turizma, epidemija koronavirusa donela i neke pozitivne strane:

– Posle prošlogodišnjeg  perioda vanrednog stanja, sa „otključavanjem“, a istovremeno nemogućnošću građana da putuju u inostranstvo,  Vrnjačka Banja je postala jedna od još popularnijih destinacija nogo do tada, bar što se tiče naših građana..Sezona kreće u martu-aprilu, jer  sada više nema one klasične sezone. Ona je sada produžena i na oktobar-novembar, potom nailaze novogodišnji i božićni i praznici, tako da se turistička sezona u Vrnjačkoj Banji dosta promenila.

To, dodaje naša sagovornica, može da se vidi i poređenjem broja posetilaca i noćenja, ali i na samoj evidenciji ispostave NSZ u Vrnjačkoj banji, na kojoj je, trenutno, 140 lica manje, nego u aprilu ove godine. Mladi u Vrnjačkoj Banji najlakše dolaze do posla, a oni stariji se obično, po završetku turističke sezone – vrate na evidenciju NSZ gde ostaje sve do iduće sezone.

Deficitarna zanimanja u Vrnjačkoj Banji su kao i svuda u Srbiji: varioci, građevinski radnici, stolari (među onima sa zanimanja sa nižom i srednjom stručnom spremom).

– Među onima sa visokom stručnom spremom deficitarni su fakultetski obrazovani iz oblasti farmacije, građevine. Ono što smo mogli da primetimo ove godine kao karakteristično, jeste deficitarnost profesora fizike, matematike, informatike, Verovatno je epidemija kovida bila uzrok da fali taj kadar (zbog čestih zamena profesora na bolovanju), bili su nam traženi, a na evidenciji ih nismo imali – podvlači Gočanin.

U ispostavi NSZ u vrnjačkoj Banji i ove godine sprovodili su aktivne mere zapošljavanje koje Nacionalna služba za zapošljavanje realizuje shodno Nacionalnom akcionom planu i Strategiji zapošljavanja do 2026. godine. Nezaposlenima su ove godine bili najinteresantnije: subvencija za samozapošljavanje (koja za teritoriju Vrnjačke Banje iznosi 250.000 dinara) i mera stručne prakse i program „Moja prva plata“.

Oni koji se odlučuju za subvenciju za opredeljuju se, uglavnom, da otvore male uslužne i, eventualno proizvodne radnje: frizeri, kozmetičari, male neke proizvodne radnje za koje je dovoljna jedna mašina za proizvodnju neog proizvoda.

– Ove godine smo realizovali taj program za samozapošljavanje sedam lica što je neki standard za opštinu Vrnjačka Banja. Ono što je dobro jeste što su to održivi, a ne poslovi koji se gase posle godinu ili dve.To su obično lica koja žele da se osamostale, kroz neki svoj posao – manji frizerski ili kozmetički salon, ponekad i kroz rad u manjoj porodičnoj manja firma. Kontinuitet u njihovom radu je dobar i nemamo one koji se vraćaju na evidenciju – navode u ispostavi NSZ u Vrnjačkoj Banji.

M. M. D.

*Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je sredstvima Opštine Vrnjačka Banja. Stavovi iskazani u njemu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva