Posle okruglog stola na temu „Zelena energija – put ka unapređenju razvoja privrednog sektora Raškog i Moravičkog okruga“ koji je održan u Čačku, organizovan je još jedan u Kraljevu. Bio je to deo planiranih aktivnosti u okviru projekta čiji je nosilac Regionalna privredna komora Raškog i Moravičkog okruga (RPKRIMO) koji se realizuje u sklopu EU PRO PLUS programa i finansira sredstvima iz fonda Evropske unije.
Zvonko Tufegdžić, predsednik RPKRIMO istakao je da kroz ovaj projekat i okrugle stolove žele da upoznaju privrednike koji su zainteresovani za instaliranje fotonaponskih elektrana sa koracima koje je neophodno da preduzmu:
– Te korake prolazimo zajedno sa njima, ali tako da im olakšamo da uđu u realizaciju ovakvih projekata. Energetska kriza u Evropi i svetu je podstakla privrednike na traženje alternative skupoj električnoj energiji i zato postoji ogroman pritisak na one koji izvode radove od strane preduzeća koja su zainteresovana za solarne panele. Na taj način oni smanjuju utrošak energije, a povećavaju svoju konkurentnost. Oni koji ne planiraju ovo, verovatno će imati problema u plasmanu proizvoda, jer će njihovi proizvodi morati da budu mnogo skuplji.
Okrugli sto organizovan je sa ciljem da se predstavnici privrede, lokalne samouprave, različitih sektora onih koji se bavi instalacijom fotonaponskih sistema – kroz razgovor upoznaju sa prednostima i mogućnostima korišćenja solarne energije, ali i da se čuje sve o preprekama u realizacija ideje. Sve sa krajnjim zadatkom dobijanja zajedničkog odgovora. A odgovor jeste- što veće korišćenje solarne energije na području Raškog i Moravičkog okruga kaže Jovan Nešović, asistent na projektu:
– To podrazumeva i smanjenje rashoda za te stavke, odnosno podizanje konkurentnosti privrednih subjekata. Jako je važno što veliki broj privrednih subjekata razmišlja kako da reši problem velikih troškova za električnu energiju. Oni se raspituju koliko će to da ih košta i zato jeste dobra stvar da na jednom mestu svi razgovaramo. U istraživanju koje smo sproveli, privrednici su rekli nekoliko stvari: svesni su klimatskih promena, znaju da ćemo u narednom periodu imati povećanje cene električne energije i da moraju tražiti alternativu da bi bili konkurentni.
Pogledajte VIDEO:
Privrednici su spremni, dodaje Nešović – da ulože sopstvena sredstva, da traže i kredite za instalaciju fotonaponskih sistema, ali smatraju da i država uskoro treba da ponudi subvencije prema privredi za tu namenu.
– Mi ćemo u okviru Privredne komore razgovarati da se takav predlog inicira prema resornim ministarstvima i da se određeni podsticaji privrednim subjektima omoguće za instalaciju obnovljivih izvora energije – najavio je Nešović.
Fotonaposnke elektrane predstavljaju najperspektivniji obnovljivi izvor izvor energije. Ipak, njihovo postavljanje u Srbiji je još u povoju, ali interesovanja privrednika su sve veća kaže vlasnik firme koja se bave instalacijom fotonaponskih sistema .
Mi radimo samo sa industrijom, kaže Boban Đurović, direktor kraljevačkog preduzeća „Banim reklame“ i „Banim Solar“:
– To podrazumeva proces od samog početka: davanje informativne ponude to jest projektovanja koliko na površini koju je investitor odredio za solarnu elektranu – može dobiti energije. To je najpre informativna ponuda, a sledeći korak je ulazak u fazu idejnog projektovanja. Nakon faze idejno projektovanja u kojoj mi ustanovimo da li postojeća konstrukcija krova neke hale može da izdrži opterećenje solarne elektrane koja će biti postavljena na krov. Po odobrenju investitora ulazimo u treću – fazu izvođenja radova. Važno je da kažemo da da radimo svu dokumentaciju koja je potrebna za predaju Elektroprivredi Srbije kako bi ta solarna elektrana mogla biti povezana na njihov sistem.
Cena instaliranja solarne elektrane zavisi od vrste krova koji se postavlja:
– U varijanti ravnih krovova – prosečna cena koju mi je nudimo u ovom trenutku je između 730 i 740 evra po kilovatu instalisane snage. Kada su u pitanju kosi krovovi, tu je jednostavnija potkonstrukcija, što onda znači i nižu cenu po kilovata instalisane snage i u tom slučaju ponude su između 680 i 690 EUR po kilovatu. Investiouru je je najvažnija isplativost, odnosno povrat investicije. Na ceni od 720 evra koja važi za ravne krovove, period za koji foronaponski sistem može da se isplati je 6,2 godine, a na kosim krovovima – 5,2 godine i to sa cenama električne energije od 90 evra po kilovatu, Očekivanja su da će elekttrična energija naredne godine poskupeti za 15-ak odsto, a čim bude skočila cena električne energije period isplativosti investicije će biti manji – izneo je računicu Đurović.

Na okruglom stolu se od predstavnika grada moglo čuti i da li je lokalna samouprava spremna da podrži privrednike u odluci da instaliraju solarne elektrane i da sami na taj način proizvode struju?
– Za početak – Grad Kraljevo je pokrenuo proces izrade Plana razvoja grada Kraljeva. Sve su to elementi našega plana razvoja i naš horizontalni cilj u planu razvoja je prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove. Upravo to su mere koje se odnose na unapređenje energetske efikasnosti i mere koje se odnose na smanjenje gasova primenom obnovljivih izvora energije. U dosadašnjem periodu grad je pokrenuo i sproveo jedan određeni broj projekata koji su upravo odnose na instaliranje solarnih elektrana, odnosno solarnih panela za proizvodnju električne energije i na unapređenje energetske efikasnosti javnih objekata. Uz podršku Ministarstva energetike, a kroz saradnju sa energetskim menadžerom grada Kraljeva realizovani su još projekti podrške i subvencije građanima za korišćenje solarnih panel,a za unapređenje energetske efikasnosti individualnih objekata. Nakon izrade Plana razvoja mi ćemo imati detaljnije informacije šta je potrebno lokalnoj samoupravi kako bi pružila podršku i privrednom sektoru za unapređenje korišćenja obnovljivih izvora energij.
Kroz projekat čije je deo realizaciji bio ovaj okrugli sto, konkretnu pomoć dobiće 20 privrednika sa područja Raškog i Moravičkog okruga kroz besplatan predračun radova za instaliranje solarne elektrane, kao i analizu isplativosti što je sam cilj projekta .Konkurs za prijavu privrednih subjekata jveć je završen, a po određeni kriterijumima do kraja godine biće izabrano njih 20, a zatim će uslediti i konkurs za izvođače. Krovni događaj ovog projekta biće organizovanje lajma sledeće godine na kojem će se, kako je planirano, predstaviti izabrani privredni subjekti i izvođači radova koji će razmeniti međusobna iskustva.
M. M. Dabić