8. novembar 2016.
Vlasnicima pojedinih parcela kraljevačka Poreska uprava uputila je nova poreska rešenja sa znatno manjim iznosom
Na adrese vlasnika zemljišnih parcela u nekoliko seoskih naselja u okolini Kraljeva upućena su, početkom ovog leta, poreska rešenja sa čak sedam puta većim iznosima nego lane. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo, pa je vlast svakodnevno bila izložena kritici, a poreska uprava žalbama. Stoga je gradonačelnik Predrag Terzić ubrzo javno saopštio da je u pitanju greška administracije, što je značilo da ta rešenja ne važe i da će uskoro stići nova. Pre nekoliko dana, Poreska uprava grada Kraljeva uputila je oko 830 novih rešenja, sa manjim i uglavnom prihvatljivim iznosima.
U čemu je bila greška? Jednostavno rečeno, pojedine parcele, najviše u selima Ratini, Žiči i Konarevu, oporezovane su kao građevinske umesto poljoprivredne, pa je zbog takve namene ali samo na papiru računata i znatno veća vrednost zemlje a prema tome i porez. Recimo, godišnja dažbina na parcelu slične veličine, istog vlasnika, iznosi oko 80.000, jer se vodi kao građevinska, a na drugu, takoreći, susednu oko 10.000 dinara, jer je poljoprivredna.
– Mi smo najnovijim urbanističkim planovima predvideli širenje gradske zone, pa su neke zemljišne površine u pomenutim selima proglašene građevinskim i na tom području grad je ulagao u infrastrukturu poput puteva, vodovoda, rasvete… I, normalno je da porez na to zemljište bude viši. Podatke o nameni parcela uputili smo katastru, a oni poreskoj uprava. Istina, može biti da je greška, primera radi za područje Donje Ratine, gde se u planovima zemljište vodi kao građevinsko, jer je tamo planirana buduća industrijska zona, i nije pravedno da vlasnik sada plaća porez na tu, znači samo u planovima građevinsku parcelu a tamo nema nijednog objekta, već je još reč o njivi pod kukuruzom – kaže Zvonko Kovačević, načelnik odeljenja za urbanizam u Kraljevu.
Zato je usledila ispravka pa je porez na te parcele, koje će i dalje u urbanističkim dokumentima ostati građevinske, ali gde još nama gradnje niti već podignutog objekata, biti manji čak sedam puta, kao za njive i pašnjake, što uistinu i jesu.
– Jedino šta će ovi poreski obveznici sada morati da ispoštuju jeste kraći rok uplate poreza, a to je do kraja godine – kaže Jovan Simović, načelnik Poreske uprave Kraljeva.
Načelnika Simovića upitali smo i o primedbama, naročito lokalne opozicije, da je procenjena vrednost i poljoprivrednog zemljišta veća, kao i da je kraljevačka vlast na tako visoke procene usvojila i visoke poreske stope od 0,3 odsto, što je zakonski maksimalan iznos.
– Naš predlog za narednu godinu će biti smanjenje stopa poreza za poljoprivredno zemljište i to 50 odsto. Ali, prosečnu tržišnu vrednost parcela ne možemo snižavati, pošto za svako područje tu cenu izračunavamo prema podacima iz kupoprodajnih ugovora, koji su u sudovima overeni. Znamo da će ovo smanjenje, ako ga ovdašnja skupština usvoji, pogoditi budžet pa taj udar moramo pokušati da ublažimo povećanjem broja obveznika i boljom naplatom poreza – kaže Simović.
Inače, područje grada Kraljeva prostire se na 1.530 kvadratnih kilometara, od čega je 47 odsto poljoprivredno zemljište.
autor: Miroljub Dugalić
izvor: Politika online (http://www.politika.rs/scc/clanak/367405/Kako-je-u-Kraljevu-pojeftinio-porez-na-zemlju)