12. mart 2016.
Kako su u„Radijator inženjeringu” sami sagradili bedem i pobedili poplavu
Naselje Grdica nadomak Kraljeva bilo je ponovo pod vodom kao u proleće 2014. godine. Istina, ovog puta vlast je reagovala efikasnije, bedemom od džakova koji su na najrizičnijem mestu podigli policajci, vojnici, žandarmi, omladina… sprečen je prodor vode u oko tri stotine kuća, ali je oko dve stotine domaćinstava opet poplavljeno. I ponovo je okrivljena aktuelna vlast i država, jer su u periodu između dve poplave tražili Grdičani, pod vođstvom Rada Erca, predsednika mesne zajednice, da se brže krene u izgradnju zaštitnog bedema, obalom Zapadne Morave u dužini od oko dva kilometra.
Protestovali su čak meštani tog naselja uz poruku „ustanak za opstanak” i bogami su uspeli da za tu investiciju, o kojoj se govorilo i planiralo još od velike poplave 1965. godine, privole gradsku i republičku vlast. Tako su samo pre nekoliko dana radovi otvoreni, obezbeđena su sredstva od oko 40 miliona dinara. Ali, nepredvidive su ćudi prirode, reka je nadošla pa je i započeto gradilište potopljeno. Da se izgradnji bedema pristupilo ranije toga, dabome, ne bi bilo. Ali, projektovanje, revidiranje projekta, imovinskopravni odnosi, javne nabavke, izbor izvođača… Sve to je potrajalo a, kako narod kaže, „onaj gore nije imao strpljenja”.
Drugačiji je primer u selu Konarevu kod Kraljeva. Tamo su sami građani, za neke druge svoje potrebe, zatrpali deo kanala, na njemu izgradili stovarišta, pomoćne objekte… i tako sprečili odvođenje atmosferske vode. A voda uvek nađe put koji je ovoga puta bio kroz privatna dvorišta, kroz štale, kuće…
Znajući sve to, tu sporost državnog sistema, komšijske zađevice i odnose, kraljevački privrednik Rade Janić nije mogao da čeka i na drugog se osloni. Odmah posle poplava 2014. godine i oporavka od stresa zbog štete od oko pola miliona evra u halama svog preduzeća „Radijator inženjering”, rešio je da Zapadnu Moravu pred kapijom svoje firme ukroti.
– Nisam mogao da čekam na obećanu izgradnju bedema i da strepim gledajući u nebo. Pretrpeli smo štetu na mašinama sa kompjuterskim upravljanjem, pošto je vode u halama bilo pola metra, četiri dana nerada oko 350 radnika i rizik za saradnju sa inostranim partnerima, jer mi 80 odsto proizvodnje kotlova za grejanje na biomasu izvozimo. Odmah smo se obratili projektantskoj kući „Arting” i naručili projekat podizanja betonskog zida oko kompleksa firme od 420 metara. Geometri su izmerili da visina tog zida mora biti od 90 do 120 santimetara, a to bi bila brana od ovdašnjih bujičnih potoka i izlivanja Zapadne Morave. Zid smo podigli, a za odvođenje atmosferske vode postavili smo mrežu cevi do četiri betonska rezervoara sa pumpama koje se uključuju automatski na dostignuti nivo vode. Sve to sagrađeno je za oko tri meseca, uz ulaganje od oko sto hiljada evra – objašnjava nam Rade Janić.
On nije priželjkivao, ali je njegov sistem za godinu i po dana bio na „probi”. Voda je između 7. i 8. marta 2016. godine dostigla visinu da bi u halama bilo oko trideset santimetara. Međutim, zid je bio brana, imalo je još oko trideset santimetara iznad nivoa vode, a pumpe su se blagovremeno uključivale pa su hale osale suve i u kasi firme, zbog još skupljih i savremenijih mašina, možda i više od pola miliona evra.
– Za štetu u naselju možemo kriviti i ovu sadašnju vlast, ali je tačno da se više od četiri decenije govori i planira podizanje tog bedema. Da je samo šut od srušenih starih kuća i od rekonstrukcije ulica i puteva ovde dovožen to bi bilo sagrađeno. Ali, mnogi su obećavali i na tome se sve završavalo. Nema sistema, sve je na volji pojedinaca, na ličnim interesima i neslozi. Stoga, ne samo ja, već ima ovde ima još ljudi koji su se sami obezbedili, recimo, visinom sagrađenih i dobro izolovanih temelja pri gradnji kuća. I oni su bezbrižnije, kao ja, doživeli najnoviju poplavu. Valjda ćemo dogodine još mirnije spavati u vreme velikih kiša, dabome, kad konačno i taj bedem bude završen – kaže Rade Janić.
izvor : Politika online
autor teksta : Mroljub Dugalić
re. [i]werko OD SUTA SE NEPRAVI ZASITNI BEDEM ![/i]