Donatorskim radom do novih instalacija u Vojničkoj spomen-kapeli na Čemernu

U Vojničkoj spomen-kapeli na planini Čemerno proteklog vikenda počeli su radovi na električnim instalacijama, video-nadzoru i gromobranskoj zaštiti, a potreban materijal i rad majstora obezbeđeni su od donatora.

Radovi su počeli u subotu, a prema najavi organizatora trebalo bi da traju dva do tri dana i obuhvate kompletnu instalaciju za električnu energiju i video-nadzor, kao i postavljanje gromobranske instalacije.

Sav potreban materijal obezbedili su donatori, dok majstori angažovani na ovom poslu radove izvode bez naknade, kao svoj doprinos izgradnji i uređenju Vojničke spomen-kapele.

Tokom proteklog vikenda na Čemernu je radila ekipa pod rukovodstvom Tomislava Pavlovića Maskote, u kojoj su bili Dragan Belojica, Nebojša Erdoglija, Marko Pavlović i Nebojša Miljković, svi iz Kraljeva.

Radovima je prisustvovao i Rade Vukosavljević, artiljerijski major u penziji, član Gradskog odbora za koordinaciju aktivnosti na izgradnji Vojničke spomen-kapele i autor edicije „Kraljevo u Velikom ratu“, koji za portal Krug kaže da je na svakom stubu kabl podignut na visinu od dva metra i 60 centimetara, gde će biti postavljene usmeravajuće svetiljke – jedna prema plafonu, kako bi osvetljavala ikone, a druga prema zidu, kako bi osvetljavala spomen-ploče.

„Preostalo je još da se uradi instalacija na oltaru, kao i da se postave sigurnosne kamere na sve četiri strane kapele i posebno na ulazu. Za taj deo posla potreban je još jedan dobar radni dan, a još jedan dan biće potreban za gromobransku instalaciju“, pojasnio je za Vukosavljević.

Kapela se podiže na Čemernu, na prostoru na kojem su u novembru 1915. godine vođene teške borbe srpske i austrougarske vojske. Srpske jedinice na ovom području štitile su odstupnicu Prve armije vojvode Živojina Mišića tokom povlačenja glavnine srpske vojske prema Kosovu, a potom preko Albanije. U borbama na Čemernu posebno su bili angažovani Studenički odred i IV pešadijski puk drugog poziva.

Najžešće borbe vođene su 11. i 12. novembra 1915. godine, a Čemerno je ostalo jedno od mesta velikog stradanja srpskih vojnika tokom povlačenja. Vojnička spomen-kapela gradi se upravo sa namerom da sačuva sećanje na ljude koji su na ovim položajima poginuli i da njihova imena, posle više od jednog veka, dobiju trajno mesto sećanja.

Prema ranije objavljenim podacima, Rade Vukosavljević je višegodišnjim istraživanjem istorijske i vojne arhivske građe prikupio podatke o 4.122 stradala ratnika sa šireg područja Čemerna i okolnih položaja.

Deo izgleda stalne postavke kapele Čemerno

Planirano je da u kapeli budu ispisana imena stradalih, predstavljena dokumenta i fotografije, kao i da u kripti budu pohranjeni pronađeni posmrtni ostaci vojnika.

Radovi započeti proteklog vikenda predstavljaju još jednu etapu u izgradnji memorijala, a ovog puta njen važan deo počiva na ljudima koji su za njegovo završavanje dali ono čime raspolažu – materijal, znanje i svoj rad.

M. M. D.