16. novembar 2020.
Srednjovekovni grad Maglič ovih dana našao se okružen mrežom skela: postavljene su u sklopu priprema za obimne konzervatorsko-restauratorske radove, koji će u prvoj fazi biti biti obavljeni na tri kule
Radovi su deo tekućeg održavanja ovog kulturnog dobra od izuzetnog značaja, obavljaju se prema projektu Zavoda za zaštitu kulture Kraljevo, po projektu arhitekte Gorana Kužića, a finansira ih Ministarstvo kulture i informisanja. Ovo saznajemo od direktorke ovdašnjeg Zavoda mr Katarine Grujović Brković i članice Stručnog tima Marije Aleksić Čevrljaković.
– Maglič je pretrpeo statička oštećenja u zemljotresu, a trpi i stalne atmosferske uticaje. Analiza je pokazala da je ukupno stanje kompleksa dobro, ali na pojedinim segmentima loše, ponegde i kritično. To se prvenstveno odnosi na tri kule koje se nalaze u sklopu zapadnog obziđa. Na nekim mestima došlo je do urušavanja lica zidova, tako da je unutrašnja konstrukcija izložena atmosferskom uticaju. To deo zidina čini nebezbednim za posetioce, ali ugrožava i očuvanje celog objekta i zato smo pristupili ovim radovima – kaže za portal “Krug” arheolog Marija Aleksić Čevrljaković i podseća da ozbiljniji konzervatorsko-restauratorski radovi na samim zidinama nisu obavljani još od sredine 80-tih godina.
Kako je oprema prešla Ibar?!
Zbog svega toga kraljevački Zavod za zaštitu spomenika kulture je radove na Magliču svrstao u prioritetne prilikom konkurisanja za sredstva kod Minstarstva kulture, koje je za ovaj projekat izdvojilo 5,5 miliona dinara. Direktorka kaže da radovi počinju tek sada specifičnih okolnosti koje su obeležile ovu godinu:
– Prvo je pandemija kovida usporila konkursni postupak, a zatim je do izražaja došao problem nepostojanja mosta preko Ibra. Razmatrane su razne opcije i na kraju je izvođač radova, “Ornament” iz Beograda, materijal, alat i neophodne mašine prebacio čamcima uz pomoć Kajak kluba “Ibar”. I na ovom primeru se vidi koliko je most u Magliču neophodan. Ali i da ima mosta, problem je kako glomaznu opremu podići do Magliča. Naše starije kolege su sredinom 80-tih koristile magarce, a sad nema ni magaraca. Ipak, nekako je oprema prebačena i srećni smo što vidimo skele oko zidina – kaže direktorka Katarina Grujović Brković.
Areholog Marija Aleksić Čevrljaković ističe da je tokom zimskih meseci kada vreme bude dozvoljavalo, moguće obavljati pripremne radove i raščišćavanje terena, ali da po mrazu nema radova sa kamenom i malterom.
Skele će na Magliču ostati duže vreme, možda i dve-tri godine. Naime, ove tri kule nisu jedino čemu je potrebna sanacija, jer slična oštećenja imaju i drugi delovi srednjovekovnog grada:
– Potrebni su radovi na pojedinim segmentima bedema, koji je kao celina u dobrom stanju, ali ima ugroženih delova. Isti je slučaj i sa donžon kulom. Oštećenja ima i na objektu palate unutar grada, a biće potrebna i obnova drvene konstrukcije. Projekat obuhvata i postavljanje tabli edukativnog sadržaja da bi se posetiocima približila struktura Magliča i namena pojedinih objekata. Nadamo se da će Ministarstvo i narednih godina finansirati radove na Magliču, kao kulturnom dobru od izuzetnog značaja.– kaže direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Ko će najzad brinuti o Magliču?
Maglič kao kulturno dobro u nadležnosti je Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, pa se i ova sanacija obavlja uz njegovu saglasnost. Međutim, naše sagovornice ističu da će kada radovi budu završeni i kada Maglič bude spreman za posetioce, biti neophodno da najzad grad Kraljevo i zainteresovane ustanove u dogovoru sa Republičkim zavodom odluče ko će biti upravljač, ko će imati određena prava i obaveze:
– Ako neki objekat ponudite kao turistički sadržaj, onda je neophodno i da njega i njegovu okolinu adekvatno opremite: rasvetom, vodom, toaletima. Pre toga neophodno je osnovno održavanje, kao što su kosidba i kontrola rastinja, jer nama sada raste drveće u objektu palate i iz bedema, što ugrožava strukturu zidina – upozoravaju naše sagovornice.
O tome smo na portalu “Krug” nedavno pisali u tekstu (koji možete pročitati ovde OVDE) ilustrujući problem, između ostalog, slikama prepunih kanti za smeće i vazda pocepanom zastavom Srbije.
Neki pomak je ipak učinjen. Direktorka kraljevačkog zavoda Katarina Grujović Brković kaže da je pokrenut postupak parcelacije i prenamene parcele na kojoj se nalazi Maglič. Naime, vlasnik zemljišta je država Srbija, ali je na korišćenje dato JP-u “Srbijašume” i vodi se kao prostor pod šumom.
– Sada je pokrenut postupak kojim bi se parcela na kojoj je Maglič izdvojila, promenila bi joj se namena u građevinsko zemljište i mogla bi da bude data na korišćenje gradu Kraljevu. Time bi se stvorili uslovi da grad obavlja određene infrastrukturne i komunalne radove, jer sada se Maglič nalazi na prostoru koji se vodi kao šuma – objašnjava direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu.
Koliko je ovaj postupak važan podseća i slučaj neuspele izgradnje kapele na vrhu Čemerna (o čemu smo pisali u ovom tekstu OVOM TEKSTU), kada je država dala, pa posle žalbe “Srbijašuma” povukla akt kojim se parcela na Čemernu ustupa gradu Kraljevu.
Taman dok ovaj postupak preparcelacije i prenamene parcele bude završen, verovatno će se pojaviti i most preko Ibra, a turiste će na Magliču najzad dočekati edukativni panoi. Da li će se do tada Grad Kraljevo i njegove ustanove dogovoriti ko će prazniti kante za smeće oko Magliča i ko će menjati zastavu Srbije?! Koja košta čitavih nekoliko hiljada dinara…
Radmila Vesković
Fotografije: Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo