Čovek koji sprema Hilandar i Žiču za buduće vekove

Projekat statičke sanacije manastira Žiče vodi dr Nenad Šekularac, profesor na Arhitektonskom fakultetu, glavni statičar u procesu obnove manastira Hilandara

Već tri-četiri godine u kompleksu manastira Žiče obavljaju se ozbiljni radovi. Ova rečenica mogla bi mnoge da začudi, jer nama laicima vidljiva je samo jedna promena, i to ona koja nam se ne dopada – fasada Crkve Svetog Spasa je i dalje obijena, zidovi ogoljeni. „Crvena gospođa Žiča“ (kako ju je nazvao Vasko Popa) jeste dostojanstvena i bez svog raskošnog crvenog plašta, ali zašto joj još nije vraćen? Ionako se već dugo ne obavljaju radovi, skele su odavno skinute…

Međutim, tako se samo čini. Radi se i te kako, ali sporo, onako kako nauka nalaže.

Manastir Žiča bez prepoznatljive fasade – u toku su radovi

U toku su možda i najvažniji radovi – ispitivanje statičke stabilnosti i promena koje trpe Crkva Svetog Spasa i Vladičanski dvor.

Ovim radovima rukovodi dr Nenad Šekularac, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu na departmanu za arhitektonske tehnologije. Profesor Šekularac je član ekspertskog tima za obnovu Hilandara posle požara 2004. godine, on je rukovodilac gradnje i glavni statičar – odgovorni projektant konstrukcije i odgovorni izvođač radova na Hilandaru.

Profesor Nenad Šekularac glavni je stručnjak i za statičku sanaciju kompleksa manastira Žiče. Njegovu nedavnu posetu iskoristili smo za razgovor o tome u kojoj su fazi radovi i šta sledi.

U kojoj je fazi statička sanacija Crkve Svetog Spasa?

Još smo u fazi istraživanja. Najpre su 2018. rađena geološka ispitivanja terena, tada smo i mi postavili opremu za praćenje sleganja. To je ono što posetioci mogu videti kao neke cevčice u zidovima Crkve Svetog Spasa.

Sleganje evidentno postoji, pokazuju dosadašnji rezultati. Pre dve godine postavili smo i dilatometre, u crkvi 12 i u Vladičanskom dvoru 8. Ti uređaji su postavljeni u pukotine, vrlo su osetljivi i mere i najmanja pomeranja. Evidentno je da postoje pukotine i evidentno je da one „rade“.

Prof. dr Nenad Šekularac pokazuje studentima gde su postavljeni dilatometri

Do kada će trajati ispitivanja? Kada mogu da počnu radovi?

Na osnovu svih rezultata koje budemo očitali, uradićemo projekat statičke sanacije. Tek posle toga moći će da se pristupi onim drugim „lepšim“ radovima, o kojima se narod raspituje, a to su izrada fasade i popravka fresaka. Sledeće godine ćemo uraditi projekat, a već u drugoj polovini naredne godine bi možda mogli da počnu radovi na statičkoj sanaciji…

Već? Profesore, za nas laike je to „tek“, a ne „već“… to znači da bi radovi na fasadi mogli biti tek za dve godine?

Lično bih da ovu fazu ispitivanja još produžimo, za praćenje pomeranja potrebno je 3-5 godina, mi imamo rezultate tokom dve godine, sledeća će biti treća. Mora tako da se radi. Evidentna su pomeranja, jesu ona u delovima milimetra, ali  stalno „rade“.

Narod je sam postavio svoje “dilatometre”

Objekat nije u lošem stanju, ne postoji opasnost da se uruši, ali moramo da ga kvalitetno stabilizujemo. Aktivnost pukotina se najbolje može videti na freskama, budu restaurirane, a onda se posle izvesnog vremena opet pojave pukotine, tako bi bilo i sa fasadom ako bi bila urađena pre stabilizovanja objekta.

Šta se radi sa tim pukotinama?

U pukotine se ubacuje vezivni materijal spravama koje uslovno možemo nazvati velikim špricevima. Početkom decembra smo špricem injektirali i u zidove manastira Gradac.

Ima li istine u priči da su u srednjem veku kao vezivo u malteru koristili jaja?

Na to pitanje ne želim da Vam odgovorim. Iz kolegijalnih razloga, jer je u toku jedno ozbiljno naučno istraživanje na tu temu, koje vodi koleginica i ne želim da ja o tome govorim. Ali zamislite samo koliko bi jaja bilo potrebno ako su bila vezivna materija! Jaja su imala neku ulogu, a kakvu – budimo strpljivi, sačekajmo da koleginica završi istraživanje, verujem da će rezultati biti vrlo zanimljivi.

Prof. dr Nenad Šekularac

U kakvom je stanju plato na kome se nalazi kompleks Žiče, da li se teren kreće?

– Plato je stabilan. Ali temelji Crkve Svetog Spasa su vrlo slabi, plitki, 30-ak centimetara, za ovoliku građevinu je to premalo.

Dok mi razgovaramo, iznad nas zuji dron. Zašto snima i da li na ovom projektu raspolažete najsavremenijom tehnologijom?

Snimamo da bismo dobili objekat u 3D formatu što će nam dati 99% tačne osnove. Ranije smo merili pantljikama, metrima, laserima… ovim ćemo dobiti sve mere u 3D formatu, dimenzije se mere na svakom centimetru, imaćemo najprecizniju predstavu o ovom objektu.

Takođe, iz Italije nam je stigla oprema za WiFi očitavanje dilatometara na velikim visinama. Biće veliko olakšanje da se fizički ne penjemo da očitavamo uređaje u kupolama. To penjanje je organizacioni problem – za svako očitavanje morali smo da montiramo skele! Sada će biti mnogo lakše. Za projekte na kojima sam angažovan, mogu da kažem da naša služba zaštite radi na vrhunskom nivou.

Dilatometri – manastir Žiča

Vi ste glavni stručnjak i za statičku obnovu kompleksa Hilandara. Šta Vam je bilo najveći izazov?

Na Hilandaru smo radili vrlo temeljno, primenili smo sve što nam je na raspolaganju. Ove godine trebalo bi da krenemo sa radovima i na objektu iz koga je krenuo požar. Njega radimo poslednjeg, jer smo morali da otkrijemo zbog čega je izbio požar i to je bilo najveći izazov.

Šta ste otkrili, zašto je došlo do požara u Hilandaru?

Jedno vreme je provejavala informacija da se objekti sležu jer se događa neka defomacija u tlu, međutim, utvrdili smo da se zapravo zidovi naginju. Zašto? Zato što sa spoljne strane postoje veliki potporni zidovi, na kojima je naknadno urađen zemljani nasip od 4 metra, koji praktično vrši taj pritisak na zidove. Tek kada smo utvrdili uzrok, mogli smo da uradimo projekat statičke sanacije. Početak radova nam je usporila korona, verujem da će to biti ove godine.

Faza ispitivanja mora da traje traje dugo i da bude temeljita da bismo pravilno zaključili kako neki objekat treba da saniramo. Ako nemamo dovoljno podataka i ne prepoznamo šta je uzrok oštećenja, sanacija ne može biti adekvatno urađena. To važi i za saniranje kompleksa manastira Žiče.

Razgovarala: Radmila Vesković

Preporučujemo vam i tekst o ostalim radovima koji se obavljaju na Crkvi Svetog Spasa u Žiči Do kada će trajati radovi u manastiru Žiči?

kao i tekst Oslikavanje Hrama Svetog Save u Kraljevu: „Boje zru na lakoj grani vremena…“