U svetu se deo otpada sortira, čak i reciklira već u domaćinstvima, postoje kante i kontejneri za skoro svaku vrstu otpada, a na deponiju se vozi samo otpad koji nije pogodan ni za jednu upotrebu, a u Srbiji?
Uz reke, ispod mostova, na poljoprivrednom zemljištu, u šumama – divljih deponija gotovo da ima svuda, a na njih se odlaže sve i svašta od komunalnog otpada, preko starog nameštaja, bele tehnike, građevinskog materijala do uginulih životinja. Neadekvatno deponovanje otpada na nehigijenskim deponijama dovodi do zagađivanja zemljišta, podzemnih voda, kao i vazduha u koji se oslobađaju azotni i sumporni oksidi kao i teški metali.
Na teritoriji Kraljeva 2019. godine otkriveno je i mapirano 86 divljih deponija, a prema podacima Odseka za zaštitu životne sredine prošle godine taj broj je bio 103.
– U saradnji sa Sektorom za zaštitu životne srednine JKP „Čistoća” je većinu tih deponija očistila. Nakon čišćenja mi predajemo slike da je deponija uklonjena i dalji nadzor nad njenim, eventualnim, ponovnim stvaranjem preuzimaju Komunalna inspekcija i Komunalna milicija. Kako smo svedoci da se gotovo nakon mesec dana na istim mestima ponovo stvore deponije, mislim da bi trebalo pojačati inspekcijski nadzor, jer mi koliko god da čistimo ne možemo da uklonimo sve deponije ako građani nastave da na njih odlažu otpad – kaže Vladimir Baralić rukovodilac Službe komunalne higijene u kraljevačkoj „Čistoći”.
U skladu sa svojim ovlašćenjima i kapacitetom, Komunalna milicija i Komunalna inspekcija rade nadzor nad javnim površinama, po prijavi građana, naglašava Jasmina Zlatić, načelnica Odseka komunalne milicije Grada Kraljeva.
Većina deponija na seoskom području nalazi se na privatnim parcelama, nad kojima, kako navodi Zlatić, komunalna milicija nema nadzor i o kojima su vlasnici u obavezi da brinu.
– U većini slučajeva građani prijavljuju postojanje deponija koje su tu već duže vreme, bez podataka o licima koja su tu odlagala otpad i na taj način učinila prekršaj. Zato molimo građane na saradnju, kako bi se što efikasnije borili protiv stvaranja divljih deponija – poručuje Zlatić.

Najviše deponija ima na seoskom području, a najveća je u Vrbi, gde se bacaju sve vrste otpada, a koji građani dovoze čak i kamionima i traktorima.
– Na seoskom području postiji 25 kištri, u nekim selima, kao što su Lađevci, Vrdila, Roćevići, ima i po dve kištre. U Sirči, Oplaničima, Adranima, Ušću, Studenici, Vrbi, Vitanovcu postoje kontenjeri, dok smo u Ratini građanima podelili i kante, kako bi se manje otpada stvaralo pored kontenjera. Po ugovoru koji imamo sa Odsekom za zaštitu životne sredine Gradske uprave Kraljevo, mi smo u obavezi da jednom nedeljno odvozimo smeće sa seoskog područja. Međutim, u mnogim selima smeće se odvozi dva puta nedeljno, a u pojedinim i četiri, pet puta. Pored svega ovog, kako bi motivisali ljude da nas pozovu i sprečili stvaranje divljih deponija kako na gradskom, tako i na seskom području, vrlo često građanima koji nas pozovu, jer imaju npr. neko renoviranje izađemo u susret i besplatno odvezemo otpad – pojašnjava Baralić.
Briga o životnoj sredini nije mnogo veća ni u gradu. Gomila smeća pored kontejnera, ali i stari nameštaj, postali su svakodnevna slika. Kako bi sprečili ovakvo ponašanje građana Gradska uprava u saradnji sa Komunalnom milicijom pre šest mesci postavila je kamere na dve lokacije u gradu, a pre par meseci, u blizini kontejnera postavljene su još dve kamere. Prema rečima načelnice Komunalne milicije Jasmine Zlatić pozitivni rezultati su već vidljivi:
– Za pet evidentirano je 40 prekršaja i do sada je izrečeno 20 kazni od po 20.000 dinara. Kazne su izrečene fizičkim licima koja su uočena u prekršaju iz člana 16 Odluke o upravljanju komunalnim otpadom na teritoriji grada Kraljeva. Postavljene kamere do sada su pokazale veliku efikasnost u smanjenju količine smeća oko kontejnera gde su se u prethodnom period stvarale mini deponije.

I dok u svetu postoji trend smanjivanja otpada, mi ga povećavamo. Od 100 smeća tona dnevno, koliko je ranijih godina odvoženo na Gradsku deponiju, ove godine smo došli na 200 tona. Pored veće brige građana o životnoj sredini, efikasnijeg rada gradskih službi, osnovu upravljanja otpadom čini i minimalizacija količine otpada na izvoru. Ona podrazumeva sortiranje otpada u domaćinstvu, kante i kontejnere za određenu vrstu otpada, zatim preradu i reciklažu, dok bi se deponovao samo otpad koji nije pogodan ni za jednu upotrebu.
U Srbiji se, pak, još uvek otpad prvo deponuje, a onda se pitamo šta ćemo sa njim.
A. P.