Mladi lekari iz Opšte bolnice Studenica pobedili su u znanju najbolje u ovoj oblasti u Srbiji i zaradili novčanu nagradu koju su – poklonili
Tim mladih lekara iz Opšte bolnice Studenica, pod vođstvom kardiološkinje dr Tatjane Bradić, osvojio je prvo mesto na kvizu znanja u okviru ovogodišnjeg Kongresa internista i kardiologa koji je nedavno održan na Staroj planini. Za ostvarenje ovog izuzetnog rezultata, pomogli su im, kako navode, odlično poznavanje struke i uslovi rada koje imaju otkako je u ovoj bolnici prošle godine otvorena angio sala.
Pored prestižnog priznanja, tim je osvojio i novčanu nagradu od 100.000 dinara, koju su odlučili da poklone maloj pacijentkinji koja se leči na Dečjem odeljenju bolnice Studenica. Predlog da novac dobije Gordana Andrić potekla je od dr Srđana Vukašinovića, načelnika odeljenja Pedijatrije i sredstva su već prebačena.
Pogledajte VIDEO prilog:
– Ovaj uspeh je rezultat posvećenosti svakog pojedinca u timu i naših napora tokom protekle godine. Pripremali smo se temeljno, godinu dana bili usmereni na teorijsko i praktično usavršavanje, a naš rad u angio sali koja je otvorena prošle godine, omogućio je da budemo među najboljima u ovoj oblasti. Ovo priznanje je za nas još veća motivacija da nastavimo sa pružanjem vrhunskih zdravstvenih usluga našim pacijentima – istakla je dr Tatjana Bradić i dodala da je timu koji je sama odabrala i rekla da želi pobedu, jer zna koliko su se spremali, koliko vrede i ko je od članova tima u kojoj oblasti najbolji.
Pitanja su bila iz angio sale, opšte medicine i opšte kulture, a u timu su, zapamtite njihova imena, bili: dr Aleksandra Korićanac, dr Marko Laković, dr Dragana Mirković (u vreme razgovora bila je na dežurstvu), dr Marko Anđelković. Predavanje je održal dr Aleksandra Bekčić, posle kojeg su učesnici Kongresa, kako kaže dr Tatjana Bradić, u neverici pitali da li zaista radi u bolnici Kraljevu i kako je moguće da nije sa KBC „Dedinje“. Tako je uspeh kraljevačkog tima bio kompletno prepoznat među konkurencijom koju su činili vrhunski stručnjaci kardiologije u celoj Srbiji.
Dr Aleksandra Korićanac naglasila je da je ovaj uspeh dokaz da timska saradnja, zajednički rad i stalno usavršavanje donose rezultate:
– Naša priprema za ovo započela je mnogo pre samog takmičenja, za većinu još otlad smo upisali srednju školu, a za neke -tokom studija i stalnog usavršavanja. Svi smo posvećeni učenju i napredovanju. Zajedno sa starijim kolegama u Kragujevcu i Beogradu, koji su naš oslonac, stičemo nova znanja i veštine, što je ključ našeg uspeha. Na Staroj planini bili smo bolji od timova u kojima su lekari sa višestruko dužim stažom od našeg. Nismo očekivali pobedu, ali smo znali da smo dobri. To nam stalno govore i oni od kojih učimo, a mi znamo da je svaki izazov prilika za napredovanje.
Za nešto više od 13 meseci, koliko ima otkada je angio sala u bolnici „Studenica“ otvorena, urađeno je više od 1.000 intervencija.
Ovaj tim mladih doktorki i doktora je dokaz da oni mogu napraviti razliku u kvalitetu zdravstvene zaštite u Kraljevu i da se na njih može računati, kaže dr Bradić:
– Oni su Božji dar! Imamo divne mlade doktore, humaniste, ljude koji rade 24 sata, a onda nastave da rade kako bi pomogli bolesnom čoveku.
KAKO ZADRŽATI MLADE LEKARE U SRBIJI?
Ipak, možda je pravo pitanje kako će Kraljevo i ovdašnja bolnica moći da zadrže tako sjajne mlade ljude predane profesiji, poslu i pacijentima, kada se medicinski kadar u celoj Srbiji osipa?
Prema raspoloživim podacima, broj lekara koji napuštaju Srbiju svake godine je značajan, ali taj broj varira. Oko 2.000 do 3.000 lekara godišnje odlazi iz zemlje, a veći deo ovog trenda se javlja poslednjih godina zbog poboljšanja uslova rada u inostranstvu i nemogućnosti adekvatnog zapošljavanja i napredovanja u Srbiji.
Do podataka o broju lekara koji napuštaju Srbiju dolazimo ukrštanjem statistika, istraživanja i izveštaje zdravstvenih organizacija, sindikata i akademskih institucija. Takođe, brojke se baziraju na podacima Republičkog zavoda za statistiku.
Svoju analitiku ima i Srpska lekarska komora (redovno sprovodi istraživanja o stanju u zdravstvu, uključujući i migraciju lekara), Ministarstvo zdravlja povremeno objavljuje podatke o broju lekara i medicinskog osoblja, a i Evropska komisija i Eurostat, kao deo svojih istraživanja o migracijama, objavljuju podatke koji uključuju i statistiku o zdravstvenim radnicima.
Prema istraživanjima i podacima različitih organizacija, gotovo 10.000 medicinskih radnika napustilo je Srbiju u poslednjih nekoliko godina. Ovaj trend je postao izraženiji nakon 2014. godine, kada su mnogi lekari počeli da se sele u zemlje Evropske unije, pretežno u Nemačku, Austriju, Švajcarsku i druge države koje nude bolje uslove za rad i život.
Problemi kao što su niska plata, loši radni uslovi, preopterećenost bolnica i zdravstvenih institucija, kao i niska društvena valorizacija struke, doprinose tome da veliki broj mladih i talentovanih lekara odlučuje da potraži bolju budućnost van Srbije.
Ovi podaci se povremeno ažuriraju i zavise od različitih izvora, ali je u poslednje vreme broj emigracija u zdravstvenom sektoru značajno porastao, što je postalo zabrinjavajući trend za srpski zdravstveni sistem.
Zadržavanje mladih lekara, medicinskih sestara i tehničara u Srbiji predstavlja ozbiljan izazov, a među strategijama koje bi mogle da pomognu u smanjenju broja njihovih odlazaka neminovno se pominju povećanje njihovih zarada i poboljšanje radnih uslova, lakši pristup specijalizacijama, modernizacija bolnica i klinika, fleksibilno radno vreme i bolja organizacija posla kako bi se smanjio stres i izbegao sindrom sagorevanja kod mladih lekara, subvencije, olakšice i po0vlastice, promovisanje lekarskog poziva kao prestižne profesije, stvaranje zdrave radne atmosferu koja neće podrazumevati samo radnu efikasnost, već i dugoročno zadovoljstvo i kvalitet života mladih lekara, što može biti presudno za njihov ostanak u Srbiji i, na kraju – obavezno povećanje budžeta za zdravstvo. Tu već stižemo do začaranog kruga iz kog zdravstvo u Srbiji izlaz ne vidi ili bolje rečeno, za tu boljku – leka još nema.
A za jednu doktorku Draganu, dve doktorke Aleksandre, dva doktora Miloša i njihovu mentorku dr Tatjanu Bradić – i na kraju, još jedno veliko BRAVO!
M. M. D.
To je lepo kad bi to znanje primenjivali kod pacijenata koji dođu u ZC. Studenica bez zakazivanja od 3 meseca a dr Bradićka prvo vas pita kad dođete gde radite da vidi koliko se finansijski teški po tome se klasiraju pacijenti da li će biti poslati na Dedinje ili 2- gu hirušku gde se uče i pacijenti doću u sanducima u KV kao što je bilo sa mojim ocem pitajte Pazarce koliko plaćaju usluge Bradićke…