Građani se snalaze kako znaju, dok sistemsko rešenje za višegodišnji problem i dalje izostaje
Problem nedostatka parking mesta u Kraljevu odavno je prerastao u jedan od najvećih svakodnevnih izazova za vozače, posebno za stanare u najužem gradskom jezgru. Grad koji je infrastrukturno projektovan za znatno manji broj vozila danas se gotovo svakodnevno suočava sa saobraćajnim zagušenjima, dok pronalazak slobodnog parking mesta često prerasta u višesatnu potragu. Direktna posledica ovog haosa je sve češće samoinicijatvnog ograđivanja prostora. Neretko, stanari, u želji da sačuvaju mesto ispred svojih ulaza od drugih vozača koji tu parkiraju da bi izbegli plaćanje zone, ili iz bilog kog drugog razloga, pribegavaju nelegalnom postavljanju rampi, stubića, lanaca i drugih sličnih prepreka.
„Ispred zgrade u Ulici cara Lazara gde živim ceo život, sada već svakog dana često nema nijednog slobodnog parking mesta. Mi iz zgrade i sve komšije smo bili odmah za to da se postavi rampa, u nadi da će, iako znamo da nije dozvoljeno, to rešiti naše velike svakodnevne probleme, ali nismo mnogo postigli. Vrlo brzo i dalje su svi nekako imali ključ i otvarali rampu bez problema i to ljudi koji ne žive ovde, a za nas opet nije bilo mesta. Neko rešenje i ne vidimo, sa rampom smo želeli da pokušamo. Sve ovo dovelo je i do toga da sve ređe uopšte i idemo negde kolima, samo da bismo sačuvali jedva pronađeno parking mesto ispred zgrade u kojoj živimo“, navodi D. A, jedan od stanara zgrade u samom centru grada.
Iako građani i sami priznaju da ovakva rešenja nisu trajna niti dobra, ističu da su na njih prinuđeni zbog višegodišnjeg izostanka sistemskog odgovora. A ko je zadužen od nadležnih za ovu temu, temu postavljanja rampi, stubića i ostalih prepreka?
Ko je nadležan i gde su granice ovlašćenja?
Prema rečima zamenika gradonačelnika Kraljeva, Vladimir Mimović, tačan broj nelegalno postavljenih rampi i prepreka teško je utvrditi:
„Građani postavljaju prepreke na katastarskim parcelama koje se vode na stambene zajednice odnosno pojedince, ali i bez dozvole, na parcele koje se vode na Grad Kraljevo, iako su oni zapravo vlasnici nepokretnosti koje se nalaze na tim parcelama“.
Kada je počelo postavljanje ovih nelegalnih rampi, krenule su i kontrole i uklanjanje.
„Za proveru i uklanjanje rampi, prepreka zaduženo je Odeljenje za inspekcijske poslove, i to većinom Komunalna i Inspekcija za saobraćaj i puteve. Oni su se bavili predmetima sa ovom problematikom, ali samo vezano za prepreke na katastarskim parcelama koje se vode na Grad Kraljevo. Na parcelama koje se vode na stambene zajednice inspekcija nema nadležnost da uklanja prepreke“, dodaje Mimović.
Kazne postoje, ali problem ostaje
Odlukom o komunalnom uređenju grada predviđene su i novčane kazne za neovlašćeno postavljanje rampi i sličnih prepreka.
„Odlukom o komunalnom uređenju grada, predviđena je novčana kazna u fiksnom iznosu od 30.000 dinara, izdavanjem prekršajnog naloga. Za pravno lice je iznos 10.000 dinara za odgovorno lice u pravnom licu, 20.000 za preduzetnike i 10.000 dinara za fizičko lice ukoliko je postavilo rampu ili nešto slično bez odobrenja nadležnog organa“, precizira Mimović.
Ipak, i pored kaznene politike, problem se ne smanjuje, već se, kako tvrde građani, samo premešta sa jedne lokacije na drugu.

Ključno pitanje: gde je trajno rešenje?
Govoreći o mogućem izlazu iz situacije, Mimović podseća da je u prethodnom periodu došlo do niza spornih upisa u katastar, gde su se građani upisivali kao vlasnici parcela koje su u stvari javno gradsko zemljište.
„Građanima je bilo omogućeno da se upišu u katastar nepokretnosti kao imaoci prava svojine na nepokretnost, čime im je zapravo, rešenjem bilo omogućeno da se parcele vode na njih, tako da su se tim rešenjima na parcelama koje su se vodile na Grad Kraljevo upisivali građani, vlasnici nepokretnosti koje se nalaze na tim parcelama. Čak su se i na planiranom javnom zemljištu kao što su ulice, parkinzi, upisivali baš građani. Grad je poništavao takva rešenja, koja nisu bila utemeljena u zakonu, budući da vlasnici prava svojine na nepokretnosti ne mogu da budu vlasnici parcela koje su u vlasništvu Grada Kraljeva. S okončanjem procesa poništavanja neosnovano izdatih rešenja odnosno, kada i zvaničnim dokumentima, parcele budu gradske, kao što i treba da budu, gradske službe mogu neometano da obavljaju svoj posao i nalože uklanjanje prepreka i rampi. Sve dok zemljište i formalno ne bude vraćeno u vlasništvo Grada, to nije moguće činiti i mogućnosti su nam ograničene“, objašnjava zamenik gradonačelnika.
Za stanare u centru, međutim, to ne rešava suštinu problema – nedostatak parking prostora i javnih garaža.
Nelegalne rampe i stubići koji niču po kraljevačkim dvorištima i prilazima nisu, kako ističu naši sagovornici, hir ili želja za privatizacijom javnog prostora, već iznuđeno rešenje. Oni smatraju da pravo na nesmetan pristup sopstvenom domu ne bi trebalo da bude luksuz, ali u Kraljevu ono za mnoge danas zavisi od improvizacije, dok se sistemsko rešenje i dalje čeka.
T. A.


Ko je kriv što ima previše automobila,sigurno vlast?
Sadasnja vlast je kriva zato sto ne ume da upravlja parking prostorom i sto nije izgradila garaze. To je moglo lako da se uradi u saradnji sa privatnim sektorom, ali nije bilo mogucnosti za nesto trece izgleda.. BTW, kada ce grad ponovo dobiti pauka?
Uprava grada , t.j ljudi koji sede na kljuĉnim pozicijama , koji godinama unazad nisu u stanju da podignu 2 ili 3 spratne parking garaže ( n.p iza opŝtine , na keju i u blizini bolnice ) nemaju legitimitet da vode grad ove veličine. Jednostavno nisu dorasli svog položaja.
Kraljevo grad zabranjenih individualnih drzavnih parking mesta!Grad gde god kome padne napamet moze blokirati mesto!Grad u kom ne postoji zakon kojim se regulisu parking mesta!A javnih parking mesta nigde!
Zato pod hitno sva blokirana parking mesta odblokirati!Izgraditi barem dva javna parking prostora,da bih se koliko toliko rasteretio parking haos u gradu!
I na parkinzima kod moje zgrade svojevremeno su neki nepoznati ljudi počeli da postavljaju rampe. Budući da prijave komunalnoj policiji i komunalnoj inspekciji nisu dale rezultate, morao sam lično da razvalim sve te rampe i da ih bacim u kontejner. Više nisu postavljane.
U Ulici Tomislava Andrića Džigija (ranije Veljka Vlahovića) problem parkiranja je izuzetno izražen jer se vozila parkiraju na obe strane kolovoza iako se radi o dvosmernoj ulici i iako na početku ulice postoji saobraćajni znak zabranjenog parkiranja i zaustavljanja. Saobraćajna policija ne reaguje, a gužve su nepodnošljive.
Divlji parking u ovom bloku bi trebalo zameniti javnom garažom sa nekoliko podzemnih i najviše četiri nadzemne poluetaže, ali pre toga bi trebalo ukloniti kuću Piskovića (nekadašnji atelje pok. slikara Evča) i ovu ulicu povezati sa Hajduk-Veljkovom ulicom, što je bilo u planu još početkom devedesetih godina kada je započeta gradnja višespratnih poslovno-stambenih zgrada na ovoj lokaciji. Nažalost, nekom pametnjakoviću iz Direkcije za izgradnju grada je palo na pamet da taj plan promeni i Ulicu Tomislava Andrića Džigija ostavi kao slepu, što onemogućava i izgradnju javne garaže.