EU planira pokretanje Centra za informacije o klimi za Zapadni Balkan, što može biti šansa svim lokalnim samoupravama da, kroz dostupne mehanizme zelene tranzicije izgrade sopstvene kapacitete za ublažavanje posledica i smanjenje rizika od katastrofa
Evropski pokret u Srbiji Kraljevo, kao jedna od članica Mreže Evropskog pokreta učestvuje u realizaciji projekta “U susret klimatskoj pravdi”. U okviru ovog projekta, koji se realizuje u okviru Ekosistem programa, koji sprovode Mladi istraživači Srbije uz finansijsku podršku Švedske, preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), pokrenut je niz aktivnosti sa ciljem da se ojačaju kapaciteti članica Mreže i lokalnih partnera za praćenje sprovođenja klimatskih politika na lokalnom nivou, kao i za aktivno učešće u procesima donosšnja javnih politika koje se odnose na process adaptacije i mitigacije na klimatske promene.
U okviru projekta urađena je analiza relevantnih klimatskih okvira u funkciji klimatski pametne lokalizacije u Srbiji. Dobro poznavanje klimatskog okvira na medjunarodnom, nacionalnom i lokalnom nivou predstavlja osnov za aktivno učesšć u procesima donosenja lokalnih dokumenata javnih politika u ovoj oblasti, ali i u procesu praćenja sprovođnja usvojenih javnih politika.
Generalno gledano, evropske klimatske politike se razlikuju u svom dizajnu, pristupu i ciljnoj grupi. Medutim, sve se fokusiraju na tri ključna kriterijuma:
– ekološku efikasnost,
– isplativost i dodatni uticaji na društvo, i
– uspešnost sprovodjenja politike.

EU klimatsko zakonodavstvo se temelji na Sistemu za trgovinu emisionim jedinicama (Direktiva EU 2003/87); EU ETS sistem (Emission Trading System), Uredba EU 2018/842 o obavezujućim godišnjim smanjenjima emisija GHG za period od 2021 do 2030, Uredbi o podeli napora za period od 2021-2030, LULUCF regulativi (Land Use, Land Use Change and Forestry), koja se odnosi na emisije povezane sa namenom zemljišta.
Jedno od najvažnijih strateških dokumenata EU je EVROPSKI ZELENI DOGOVOR, koji ima za glavni cilj da do 2050. godine evropski kontinent postane „prvi klimatski neutralni kontinent“, sa nultom emisijom gasova sa efektom staklene bašte. Prve inicijative za delovanje u oblasti klime u okviru Zelenog plana uključuju:
(1) Evropski zakon o klimi, kako bi se cilj klimatske neutralnosti do 2050. ugradio u pravo EU-a;
(2) Evropski sporazum o klimi, kako bi se građani i svi segmenti društva uključili u delovanje u području klime;
(3) Plan za klimatske ciljeve do 2030., kako bi se neto emisije gasova sa efektom staklene bašte dodatno smanjile za najmanje 55 % do 2030 i
(4) Novu Strategiju EU-a za prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove, kako bi Evropa do 2050. postala društvo otporno, ali i potpuno prilagođeno na izmenjene klimatske uslove.

U maju 2021. godine, Evropska komisija je usvojila AKCIONI PLAN „KA NULTOM ZAGAĐENJU VAZDUHA, VODE I TLA” kojim se postavlja cilj za 2050. godinu – da se zagađenje smanjuje na nivoe koji više nisu štetni po ljudsko zdravlje i prirodne ekosisteme, kao i korake do njega. Plan povezuje sve relevantne politike EU za sprečavanje zagađenja i podrazumeva
(1) Poboljšanje kvaliteta vazduha radi smanjenja broja prevremenih smrti usled zagađenja vazduha za 55%;
(2) Poboljšanje kvaliteta vode smanjenjem otpada, plastičnog otpada na moru (za 50%) i mikroplastike ispuštene u životnu sredinu (za 30%);
(3) Poboljšanje kvaliteta zemljista smanjenjem gubitaka hranljivih sastojaka i upotrebe hemijskih pesticida za 50%;
(5) Smanjenje broja ljudi hronično uznemirenih transportnom bukom za 30% i
(6) Značajno smanjenje stvaranje komunalnog otpada za 50%.
Takođe, predviđeno je preispitivanje većine zakona EU o otpadu radi prilagođavanja principima čiste i cirkularne ekonomije, negovanje nultog zagađenja iz proizvodnje i potrošnje,
Činjenica je da je Klimatski okvir uspostavljen na globalnom nivou. Kroz medjunarodne sporazume je postavio ciljeve i za zemlje Zapadnog Balkana. Potpisivanjem Deklaracije o Zelenoj agenda za Zapadni Balkan, u novembru 2020. godine, Srbija je preuzela obavezu da do 2050. godine postigne dekarbonizaciju ekonomije, u skladu sa postojećim klimatskim normativnim okvirom u EU.
U skladu sa navedenim politikama EU, Energetska zajednica je izradila uputstvo za izradu integrisanih energetskih i klimatskih planova, pa je Republika Srbija u obavezi da izradi i usvoji Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan od 2021. do 2030. godine uključujući perspektivu do 2050. godine,
Republika Srbija je u dosadašnjem periodu donela zakon koji se odnosi na ublažavanje klimatskih promena: Zakon o klimatskim promenama 2021. (čiji je osnovni cilj smanjenje emisije GHG gasova). On uvodi obavezu izrade Strategije niskougljeničnog razvoja (LCDS) i Akcionog plana za njeno sprovođenje, kao i Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove (Nacionalnog plana adaptacije). U toku je i izrada Nacionalnog plana adaptacije koji je od posebnog značaja, jer procene ukazuju na značajne gubitke usled klimatskih promena bez mera adaptacije.
U aprilu 2021. godine usvojena su sva četiri zakona iz oblasti rudarstva i energetike: Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima, Zakon o energetici, Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije.

Novi zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije trebalo bi da omogući nove investicije u obnovljive izvore energije i povećanje učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije. Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije trebalo bi da omogući ostvarivanje ušteda energije, sigurnost snabdevanja, smanjenje uticaja energetskog sektora na životnu sredinu i klimatske promene i da doprinese održivom korišćenju prirodnih i drugih resursa. Zakon o energetici ima za cilj da omogući usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU, zatim da obezbedi sigurnost isporuke i snabdevanja energijom i energentima i uvođenje novih učesnika na tržištu energije. Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima trebalo bi da stvori uslove za efikasnije i održivo upravljanje mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije i povećanje investicija u geološka istraživanja i rudarstvo. Sa ovim zakonima, Srbija se usklađuje sa evropskim direktivama iz oblasti zaštite životne sredine.
Osnovne informacije o klimatskim promenama, njihovim uticajima i prilagođavanju na izmenjene klimatske uslove predstavljaju suštinski preduslov za uspešno podizanje javne svesti i zajedničko razumevanje. Obezbeđivanje adekvatnih kadrovskih resursa i finansijskih sredstava u dugoročnom periodu ima suštinski značaj za uspeh procesa prilagođavanja. EU planira pokretanje Centra za informacije o klimi za Zapadni Balkan, kojim bi se osnažila regionalna saradnja i povećala razmena znanja i primera najbolje prakse na svim nivoima. Ovo može biti šansa svim lokalnim samoupravama da, kroz dostupne mehanizme zelene tranzicije u regionu, izgrade sopstvene kapacitete, neophodne za ublažavanje posledica, adaptaciju, smanjenje rizika od katastrofa i dekarbonizaciju.
Mere za ublažavanje klimatskih promena su usmerene na smanjenje emisija koje se, pored ostalog, postižu suštinskim povećanjem udela obnovljivih izvora energije (vetra, sunca, biomase) i kombinovanim instalacijama za grejanje i proizvodnju električne energije, suštinskim poboljšanjem energetske efikasnosti, značajnim smanjenjem emisija iz saobraćajnog sektora, značajnim smanjenjem emisija iz industrije, značajnim smanjenjem emisija sa deponija i intenzivnim pošumljavanjem, koje dovodi do smanjenja emisija CO2.
Sa druge strane, prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove je multidisciplinarna oblast. Mere prilagođavanja su neophodne u različitim sektorima – u poljoprivredi, prostornom planiranju i infrastrukturi, upravljanju vodama, upravljanju prirodnim rizicima itd. Njihovo planiranje i sprovođenje zahteva veliki broj aktera u različitim organizacionim jedinicama lokalne samouprave.

Na nivou lokalnih samouprava sprovode se mere energetske efikasnosti i primene obnovljivih izvora energije, ali više kao odgovor na nacionalne aktivnosti i planove, nego na lokalno definisane politike. Imajuci u vidu preuzete obaveze i potrebe za smanjenjem emisija GHG gasova i prilagodjavanja na izmenjene klimatske uslove, neophodno je da se u lokalnim zajednicama ojačaju stručni kapaciteti civilnog i javnog sektora kako bi se kroz partnerstvo i zajedničku saradnju doprinelo izgradnji klimatski neutralnog društva.
Evropski pokret u Srbiji Kraljevo je na navedenu temu organizovao radionicu na kojoj su učestvovali predstavnici civilnog i javnog sektora u Kraljevu. Na radionici je predstavljena Analiza klimatskog okvira u funkciji pametne lokalizacije i razmotrena su pametna klimatska rešenja koja se mogu primeniti u lokalnim samoupravama u Srbiji. Predstavnici civilnog sektora su ukazali na potrebu bolje komunikacije i saradnje ne samo civilnog i javnog sektora, već i međusobno. U oblasti sprovođenja mera adaptacije mitigacije na klimatske promene jako je važno informisanje šire javnosti, ali i međusobno informisanje o ciljevima i merama koje se u ovoj oblasti sprovode, kako bi se postigla sinergija, a ne rasuto delovanje kroz pojedinačne nezavisne aktivnosti. Jedan od dogovora koji je postignut na sastanku da će se krajem godine pripremiti kratak elektronski info letak, koji će objediniti pojedinačne aktivnosti civilnog i javnog sektora u oblasti sprovođenja mera mitigacije i adaptacije na klimatske promene. Na taj način će se obezbediti međusobna razmena informacija, ali i informisati šira javnost o sprovedenim aktivnostima I postignutim efektima. Svim učesnicima radionice je dostavljena elektronska verzija Analize relevantnih klimatskih okvira u funkciji pametne klimatske lokalizacije, koji je urađen u okviru projekta „U susret klimatskoj pravdi’’.