„Što narodi čekaše“ ili – kako su Božić na originalan način doživeli osnovci iz škole u Vrbi

Noć prekrasna i noć tija, nad pećinom zvezda sija, u pećini mati spi, nad Isusom anđel bdi…“, samo je deo pesme „Anđeli pevaju“ vladike Nikolaja koja je đake škole „Dositej Obradović“ inspirisala na kreativno delo

Božić je nepregledna riznica sa nepresušnom inspiracijom koja vekovima nadahnjuje umetnike, pesnike, pa i svakog laika. Svaki narod i svaka zemlja dali su svoj lični doprinos u proslavi i doživljaju ovog najradosnijeg događaja na zemlji. Tako je i sa srpskim narodom, zahvaljujući posebnim ličnostima, koje su u različitim vremenima bile inspirisane događajem u Vitlejemu i tu istinu pretočili u božićne pesme ili nestvarne ikonografske predstave Hristovog rođenja.

Duhovna baština Svetog vladike Nikolaja, koja se ogleda u nesagledivom doprinosu njegovih dela, ostavljenih kao zavet srpskom rodu, sadrži i nekoliko božićnih pesama. One su postale nacionalni simbol generacija koje slave i dočekuju Božić njihovim ispevavanjem.

Pesma vladike Nikolaja „Anđeli pevaju“ bila je uzor učenicima Osnovne škole „Dositej Obradović“ u Vrbi, po kojoj su izradili veliki i raskošan vertep (maketa crkve ili staje sa jaslicama sa Hristom). Svi akteri u događaju Hristovog rođenja, koje navodi i pesma, izrađeni su ručno, uz pomoć veroučitelja. Ostale delove ove scene osmislili su i idejno postavili skice učenici sedmog i osmog razreda. Posebno su bili podstaknuti stihom „Što narodi čekaše“, koji teološki izražava istinu o narodima i civilizacijama starog sveta u iščekivanju dolaska Isusa Hrista.

Tako su prikazali period praistorije i borbe čoveka sa prirodom u obliku praistorijskog mamuta. Zatim su nastavili sa prikazom naselja starčevačke kulture, a nasuprot tim scenama civilizacije drevnog istoka i mediterana. Stari Egipat sa sfingom, piramidom i egipatskim narodom su primer nestalog idelopoklonstva kao potrebe čoveka da traži i spozna živog i istinitog Boga. Helenizam su prikazali sa antičkim stubovima i filozofima koji mislima streme prema spoznaji istine. Simbolično razrušenom tvrđavom nad pećinom gde se rađa Bogomladenac Isus, prikazali su smisao po kome stari svet i drevne religije nestaju i urušavaju se pred ispunjenim obećanjem Boga rodu ljudskom kroz vekove. Kako bi u ovoj sceni ugradili i sebe odnosno narod svetosavlja, prikazali su i deo tipičnog šumadijskog sela i Srbina sa Srpkinjom u tradicionalnoj nošnji koji pozdravljaju novorođenog Hrista – pojašnjava za portal Krug veroučitelj Milan Milutinović.

Pred scenom, dodaje on, zaustavljaju se deca, roditelji i meštani ovog sela, svesno ili ne. Postajući tako nastavak ove duge priče. Svedočeći ovu scenu, učenici trećeg i četvrtog razreda su pripremili horsko izvođenje pesme „Anđeli pevaju“ koja upotpunjuje kompletnu sliku prikaza.