Poverenici Civilne zaštite u 10 kraljevačkih sela uče da prepoznaju najrizičnije tačke u svom mestu, kao i da urade lokalne akcione planove za preventivno i akutno delovanje na prirodne katastrofe
Da li se može pretpostavi kretanje bujičnih potoka u nekom selu, koji su tereni potencijalna klizišta, šta izaziva požare i šta se može preventivno uraditi da bi se zaštitili ljudi i smanjila šteta u svim tim situacijama? Može se znati, ali se time na nivou mikro lokacija uglavnom niko ne bavi.
Kad se dogode prirodne katastrofe, ili one izazvane ljudskom greškom, znaju li građani koga mogu da pozovu za pomoć, šta od koga imaju pravo da traže i kako da se samoorganizuju? Ne znaju. Meštani pojedinih sela i prigradskih naselja decenijama, u ciklusima, bivaju pogođeni jednim istim nesrećama, a da za to nemaju adekvatan odgovor.

Zbog toga je hvale vredan projekat koji obuhvata10 kraljevačkih sela: „Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategije pripravnosti“, koji sprovodi humanitarna organizacija „Čovekoljublje“ u partnerstvu sa gradom Kraljevom, Odeljenjem za poslove civilne zaštite. I još veća pohvala za poverenike civilne zaštite – Obrva, Bapsko Polje, Čukojevac, Godačica, Šumarice, Milakovac i Vitkovac, Kamenica, Sirča, Stubal i Roćevići – koji pokazuju veliko interesovanje za obuke.
Suština ovog rada je da se na terenu deluje preventivno, a kada se dogodi prirodna katastrofa, da lokalna zajednica deluje dobro organizovano, kaže Marija Vranešević iz „Čovekoljublja:

– Jedan cilj našeg projekta je izrada dokumenata iz oblasti civilne zaštite na nivou lokalnih samouprava – opština i gradova, i prilagođavanje zakonima. Drugo polje delovanja je na terenu, u mikro lokacijama, sa ciljem animiranja stanovništva da se što bolje pripremi za reagovanje na prirodne katastrofe. To podrazumeva dobru preventivu. Ona počinje prepoznavanjem rizika, sagledavanjem preventivnih mera koje se mogu preduzeti i procenom snaga kojima raspolaže lokalna zajednica.
Konkretan „proizvod“ na kraju ovog projekta biće akcioni planovi koji će biti napravljeni za svako od 10 kraljevačkih sela koje učestvuje u projektu, a isto tako i za sela u ostalih 7 lokalnih samouprava u Srbiji. Dokumenti će imati deo koji reguliše prevenciju, kao i deo o odgovoru u slučaju katastrofe ili nepogode: koje aktivnosti treba preduzeti i ko je zašta nadležan. Načelnik Odeljenja Civilne zaštite u Kraljevu Zdravko Maksimović kaže da je značajno što će ovi akcioni planovi „izrasti“ sa terena, a ne iz kancelarija:

– Za učešće u projektu izabrali smo sela koja su periodično ugrožena prirodnim katastrofama, kao što su bujične poplave, klizišta, požari… i koja imaju aktiviste. U akcionim planovima imaćemo pregled „crnih tačaka“ u svakom od ovih sela, svojevrsnu mapu rizičnih mesta i situacija. Značajno je što u izradi tih dokumenata učestvuju ljudi sa terena, jer oni najbolje poznaju situaciju, ima mesta i događaja koji nama ostaju „ispod radara“.

Naši sagovornici ističu da je odziv poverenika za civilnu zaštitu odličan i da su obuke vrlo posećene. Posebno ih motiviše to što se radi preventivno, u „hladnoj situaciji“, a ne vanrednoj, kao i saznanje da ima mera i aktivnosti koje se unapred mogu da se preduzmu kako bi se šteta ako ne sprečila, onda bar smanjila.
– Nakon posete velikom broju sela možemo da primetimo da ne postoji adekvatna priprema za reagovanje na krizne situacije. Od jednostavnih primera, kao što je da u seoskim školama ne postoje obeleženi putevi za evakuaciju u slučaju požara, do toga da ljudi ne znaju kanale komunikacije, koga bi trebalo u kojoj situaciji da pozovu, šta od koga imaju pravo da traže. Postoje i programi pristupa novcu namenjenog unapređenju zaštite stanovništva od prirodnih katastrofa, ali se ne koriste… – nabraja Marija Vranešević deo situacija sa kojima se susreću na terenu.
Ona ističe da je teško primenjivati centralizovane akcione planove za mikro zajednice, jer svaka je priča za sebe: ima različite rizične tačke od različitih opasnosti, kao i različite unutrašnje snage za odgvor.
Rezltat ovog projekta biće i prilika da se reši neki od akutnih problema, jer postoji i novčani deo projekta. Na nivou grada je formirana Radna grupa koja će na osnovu procene rizika u svim akcionim planovima koji budu izrađeni, izdvojiti prioritetne zadatke u koje će biti uloženi grantovi.
Ovog vikenda za poverenike civilne zaštite organizovana je obuka u Regionalnom trening centru na Rudnu. Marija Vranešević kaže da je Kraljevo svetla tačka civilne zaštite u Srbiji jer ima „najbolju dokumentaciju, najbolje kadrove, najbolju opremu i tehnička znanja“.

Projekat„Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategije pripravnosti“ traje dve godine, do septembra 2022. i sprovodi se u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Finansira ga USAID, a na području Srbije realizuju „Čovekoljublje“ – humanitarna organizacija Srpske pravoslavne crkve, i „Karitas“ – katolička organizacija, a u BiH organizacija CRS.
R.Vesković
Na sličnu temu, preporučujemo:
Industrijska zona Šeovac spremna za nove poplave?
Rogićima iz Žiče grom zapalio štalu, izgorelo 1.500 bala sena
Savet stručnjaka: Šta preduzeti u slučaju letnjih nepogoda