MUP: Kontrola šuma i vozila koja prevoze drva

U cilju suzbijanja bespravne seče šuma pripadnici MUP-a pojačano kontrolišu šumska područja i prevoz drva. Srbija ima najniži procenat šumovitosti među zemljama u okruženju. Država godišnje pošumljava sve manje površine

            Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da pripadnici Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštite životne sredine u cilju suzbijanja bespravne seče šuma, sprovode pojačane kontrole šumskih područja na teritoriji Srbije, kao i pojačane kontrole vozila koja prevoze drva.

Detaljnom kontrolom u toku samo jednog dana, u dve odvojene akcije na teritoriji Prokuplja i Kruševca, otkriveno je pet kamiona koji su bili natovareni nelegalno isečenim stablima. Osim Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala učestvovali su i pripadnici policijskih uprava u Prokuplju i Kruševcu.

(Foto: MUP Srbije)

U saopštenju MUP-a se dodaje da će Jedinica za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštite životne sredine nastaviti da radi na otkrivanju i procesuiranju svih onih koji nelegalnom sečom stabala uništavaju naše šume i prirodu i zagađuju životnu sredinu.      

Iz podataka državnih institucija (Ministarstvo poljoprivrede, JP Srbijašume) može se saznati da u bespravnoj seči u Srbiji godišnje nestane na hiljade hektara šuma, u proseku godišnje oko 8.000 kubnih metara i to najveći deo u privatnim šumama.

            –  Srbija ima najniži procenat šumovitosti među zemljama u okruženju. Prema podacima Svetske banke i Eurostata, šumovitost Srbije je oko 30 odsto i zaostaje za prosekom EU koja ima 39 odsto teritorije pod šumama – rekao je prošle godine predsednik saveta Državne revizorske institucije dr Duško Pejović na predstavljanju dokumenta „Pošumljavanje u Republici Srbiji“.

Područje Kraljeva je pokriveno šumama znatno iznad državnog proseka – između 45-50% teritorije Kraljeva je pod šumom. Pošumljenost na jugu Srbije  ide i do 70% u pojedinim područjima, ali je zato u Vojvodini je tek oko 7%. Međutim, i tamo gde šume ima, ona oglavnom nije kvalitetna:

            –  Više od polovine šuma su izdanačkog porekla, nastale obnavljanjem iz panjeva nakon seče. Procenat visokih šuma, koje su i u ekonomskom i ekološkom smislu kvalitetnije, daleko je manji. Takođe, veliki procenat šuma je ujednačene starosne strukture, što ih čini daleko siromašnijim u pogledu ekoloških funkcija. Problem je i fragmentacija, rasparčanost šuma. Ne možemo gledati samo zbirnu površinu, već i kako su prirodna staništa međusobno povezana, samo zdravi i kompaktni šumski ekosistemi imaju punu funkcionalnost – kaže predstavnik Svetske organizacije za zaštitu prirode u Srbiji Goran Sekulić u izjavi za Blic.

            To potvrđuju i reči DRI-a Duška Pejovića, koji je naveo da je od 1995. prisutan trend opadanja pošumljavanja: godišnje je to ispod 2.000 hektara. Zaključujemo da je to manje od onoga što se bespravno poseče, a kamoli od ukupne godišnje seče šuma! Zato cilj da do 2040. godine imamo 40% teritorije Srbije pod šumama zvuči sasvim nerealno.  

R.Vesković