Srbiji nedostaje oko 500 nastavnika matematike, a dekani fakulteta koji obrazuju prosvetne radnike ukazuju na smanjen upis na nastavničkim smerovima za fiziku i hemiju. Ako se tome doda i manjak interesa za upis na smerove srpski jezik i književnost Filološkog fakulteta koji ne mogu da popune ni budžetske kvote, opravdana je zabrinutost da će uskoro zbornice ostati prazne, a đake neće imati ko da uči.
U Sindikatu prosvetnih radnika Srbije kažu da to ne iznenađuje, jer je društveni položaj nastavnika ponižavajući.
– Nije stvar ovde da mi pričamo o nekim nominalnim iznosima, koji će, verovatno i u tom trenutku, ako dođe do tog povećanja, ponovo biti znatno ispod, ne samo republičkog proseka, nego neke vrste minimuma za dostojanstveni život – objašnjava Vesna Vojvodić iz Sindikata prosvetnih radnika.
Pogledajte VIDEO prilog:
Veliki broj zaposlenih u školama u Srbiji nisu adekvatno obrazovani, upozoravaju u sindikatu.
– Pre nekoliko godina tadašnje Ministarstvo obrazovanja je dosta stidljivo obznanilo da gotovo hiljadu nastavnika nisu stručni za predmete koje predaju i to se naročito vidi u malim sredinama u unutrašnjosti – dodaje Vesna.
Ispaštaju đaci koji imaju neujednačen kvalitet nastave, ali i nastavnici koji nikada nisu stekli znanja iz metodike nastave i pedagogije. Pored problema sa kojim se prosvetni radnici susreću i upitnog kvaliteta kadra, đacima je teško da se priviknu na profesore koji su na zameni, jer je ponekad njihov sistem rada mnogo drugačiji od dotadašnjih profesora. Posebno zbunjuju različiti kriterijumi pri ocenjivanju učenika.
– Mi smo bili u situaciji prošle godine, da je profesor koji je na zameni bio tri meseca, imao totalno drugačiji sistem od naše profesorke. Na kraju, došli smo do poslednjeg testa, par nedelja pre kraja školske godine: test koji smo radili kod profesorna na zameni – ocenjivala je naša profesorka. Oni su potpuno drugačije ocenjivali, potpuno drugačije bodovali. Mi smo se spremali za njegov test, na kojem bismo najverovatnije dobili peice, ali smo svi na kraju dobili dvojke, zato što je profesorka drugačije ocenjivala, drugačije sisteme imaju. U takvim situacijama nastane jako veliki problem – kaže Laura, jedna od učenica.
Kako država rešava nagomilane probleme u prosveti? Srbija je sa 3,5 odsto BDP odvojenih za obrazovanje ispod evropskog proseka od pet procenata. U Norveškoj je to izdvajanje čak sedam odsto bruto društvenog proizvoda. Ako uzmemo u obzir visinu ukupnih prihoda država sa kojima se poredimo, razlika je još veća. Iz budžetskih izdvajanja za obrazovanje u Srbiji i dalje 90 odsto ide za plate zaposlenih, a prema rečima ekonomista, to nije dovoljno da unapredi obrazovni sistem.
– Mi moramo da znamo da je ulaganja u ljude, ne samo u domenu rasta plata, nego i u domenu aktivacije programa koji će da podižu kvalitet obrazovnog procesa u našoj zemlji. To su reforma obrazovnog procesa, kvalitetni nastavni plan. To su stvari koje ne mogu da se urade u kratkom roku, ali ono što može da se uradi u kratkom roku je da društvo shvati koliko je to važno – ocenjuje ekonomista Dejan Šoškić.
Da su promene hitno potrebne, govore i rezultati medjunarodnog PISA testiranja, koje rade đaci prvog razreda srednje škole. Oni pokazuju da su petnaestogodišnjaci u Srbiji funkcionalno nepismeni, da naučeno ne znaju da primene u praksi.
Stručnjaci kažu da se kroz uspeh učenika na međunarodnim testiranjima zapravo ocenjuje obrazovni sistem u Srbiji i ukazuje na njegove slabe tačke, koje treba da pokažu kojim putem treba da se kreću reforme.
Teodrora Jovetić
Isti naslov samo u drugom kontekstu..
“Položaj radnika JKP Srbija ponižavajući, hoće li grad i ulice ostati prljave, stanovi bez grejanja, narod bez vode..”
Jedna od grupa radnika o kojoj niko ne govori a koja održava grad..u svakom pogledu. Hvala .
Naći posao u školi je kao zaposliti se u NASI. Previše ima kadra, ljudi su godinama na zamenama, birou. Fakulteti imaju manjak studenata i otud ova priča. Deca ne treba ni da idu date fakultete jer ima dovoljno kadra, da je dovoljno da niko ne ide na bilo šta vezano za nastavničk zanimanja narednih 10 godina.
A tek inspektori veterinarski koji su odgovorni za sve i svašta, stvarno su oni jad i beda a za čega su nastavnici odgovorni , što deca nemaju pojma ništa,
Hoće, i nek ostanu, nažalost dece i roditelja. Silne milione sada troše za edukaciju o mentalnom zdravlju, pokušavajući da svu odgovornost ovog propalog društva prebace na psihologe i pedagoge. Jedino ohrabruje što će pedagozi i psiholozi da im bojkotoju “edukaciju”
Godinama u nazad necostaje kadar u prosveti.To nikoga ne zanima.Propala prosveta propala drzava
Al zanima kosovske kadrove koji ne vrede ni boba .