Na području grada Kraljeva, u postupku eksproprijacije zemljišta na trasi budućeg Moravskog koridora, sve je više predmeta pred sudom čemu, uglavnom, prethode ponude advokatskih usluga
Obiman posao eksproprijacije zemljišta na gradskom području i još 16 pomoravskih sela, koje su na trasi budućeg Moravski koridora, obavljaju zaposleni u Odeljenju za upravljanje imovinom Gradske uprave u Kraljevu. Prema objašnjenju Danijele Mikić, načelnice pomenute službe, posao na deonici Adrani – Mrčajevci je trajao oko godinu dana i tu je, za potrebe izgradnje autoputa i regulacije toka Zapadne Morave, doneto 713 rešenja o eksproprijaciji zemljišta i zaključeni su sporazumi o novčanoj naknadi za oduzete parcele. Uz to, 119 predmeta upućeno je Osnovnom sudu u Kraljevu, kako bi se utvrdio novi, tj, viši iznos pomenute naknade.
Međutim, nešto kasnije krenulo se i u posao oduzimanja zemljišta, takođe shodno proglašenju javnog interesa za iste potrebe i na deonici Kruševac – Adrani. Ali, među 1.520 predmeta našli su se i oni postupci za oduzimanje zemljišta zarad pozajmišta, deponija, kampova za radnike, asfaltnih baza, pristupnih puteva…
– To je podrazumevalo dogovore sa više hiljada vlasnika, jer su parcele uglavnom u vlasništvu nekoliko lica. Uspeli smo, ipak, da sa većinom njih, u toj prvoj fazi kada su u pitanju parcele za autoput i regulaciju reke, postignemo dogovor. Ali, sada se broj onih koji posredstvom suda žele da ostvare visinu naknade – znatno uvećao. Računa se da će se, pored pomenutih 119 predmeta koji su upućeni Osnovnom sudu u Kraljevu, naći još, čak oko pet stotina – ističe načelnica Mikić.
Kako od nekoliko vlasnika doznajemo, više je razloga za to uvećanje. Najpre, eksproprijacija parcela pokraj Zapadne Morave, kuda se gradi koridor, po ceni od 200 dinara za kvadratni metar mnogima i nije bila sporna. Radilo se, uglavnom, o zemljištu lošijeg kvaliteta i najčešće neobrađenom, a uz cenu zemlje plaćano je sve, svako drvo, svaki objekat… Ali, kada su mnogi vlasnici ponovo pozvani zarad dodatne ekpsproprijacije za pozajmišta i deponije, ispostavilo se da je reč o kvalitetnijoj zemlji, dalje od reke i koja nije samo za namene poljoprivrede, već i za građevinske svrhe.
Stoga, tu ima više nezadovoljstva u pogledu visine novčane naknade, pogotovo što je ponuđena cena znatno niža, recimo, u odnosu na parcele na području Kruševca i Vrnjačke Banje.
To nezadovoljstvo, koje nam potvrđuje i naša sagovornica Danijela Mikić, podstiču i advokati koji se sada, na sve više lokacija duž koridora pojavljuju i predlažu vlasnicima parcela sudske postupke, naravno uz svoje usluge.
– Uglavnom je reč o advokatima koji nisu iz Kraljeva, iako ih je ovde više od stotinu, nego su iz drugih gradova, a ta mesta sa budućim autoputem i neće biti direktno povezana. Mi sa vlasnicima razgovaramo i objašnjavamo im bez ikakvog pritiska. Ne sporimo im ni pravo da se i sudu obrate, ali to u vanparničnom postupku mogu i sami. Dakle, bez advokata kojima plaćaju procenat, pa smatramo, da će se uz taj trošak i eventualno povećanje cene sudskom odlukom, posle podužeg procesa, za njih naknada svesti na slični iznos koji im sada država nudi – ističe naša sagovornica Danijela Mikić.
autor: M. Dugalić
Izvor: „Politika“
