Novo lice ugroženog Kopaonika

Na području kopaoničkog nacionalnog parka, zbog klime i ljudi, ugrožene su flora i fauna, ali i skijalište

Kad neko samo petnaestak godina provede na Kopaoniku, poput Srđana Simovića, magistra šumarstva i izvršnog direktora za zaštitu i razvoj Naconalnog parka Kopaonik, on svojim čulima i bez uvida u naučno istraživačke radove primećuje da ova planina nije ista kao pre tek jedne decenije. To potvrđuje i on, naš sagovornik , konkretnim podacima o klimatskim promenama i ljudskoj pohlepi.

Protekle zime na Kopaoniku su zabeležena svega 24 snežna dana, što je najmanje tokom proteklih 19 godina, prosečna visina snega bila je 37,4 centrimetra, a prosečna godišnja temperatura je, sa 2,9 stepeni do 1994. godine, u potonjem periodu porasla na 4,9 stepeni.

Šta to znači i kakve su posledice u pomenutom nacionalnom parku od oko 12 hiljada hektara?

Ova planina predstavlja značajno mesto za vezivanje ugljenika, a tako i za ublažavanje klimatskih promena. Međutim, već su primetne promene flore i faune. Dolazi do migracije, pomeranja, na šumskim i livadskim ekosistemima. Recimo, bukva i jela se penju naviše, a naročito smrča, koja je usled suše oslabljena i ugrožena, posebno od insekata podkornjaka, koji sve više dolaze i na veće nadmorske visine. Tu sve duže, umesto seljenja pred zimu  u niže predele ostaju papkari, kao što su srneća divljač i divlje svinje, a tokom leta na visinama koje nisu njihovo prirodno stanište primećeno je veće prisustvo zmija i guštera.- tvrdi Simović.    

On se osvrnuo i na uticaj klimatskih promena na samo skijalište, pa navodi primer da se na Kopaoniku, na visinama iznad 1.500 metara, već grade sistemi za veštačko osnežavanje staza.

Stoga pored skijanja treba razmišljati i o bržem turističkom razvoju Kopaonika u oblasti letnjeg turizma, jer ova planina će uvek biti takozvana vazdušna banja – ističe Simović.

No, ovde je letnja turistička sezona već godinama baš skromna. Umesto gostiju, turističko naselje je svakog leta prepuno građevinskih radnika, mašina, šuta… Grade se hoteli, vile, kafići…

Jedno od gradilista ovog leta na Kopaoniku – foto M. Dugalić

Bude na Kopaoniku i nelegalne gradnje, pa je opstanak tih objekata i primer nemoći države, poput poznatog kafića od hiljadu kvadrata na Suvom rudištu. Gradi se i ovog leta, i to u samom centru turističkog naselja. Ta prebukiranost svakako, posebno zimi kada ovde boravi i po dvadesetak hiljada ljudi, utiče na promenu klime. 

Podsećanja radi, još 2000-te godine, urađen je i najavljen takozvani sanacioni plan za Kopaonik. To je podrazumevalo legalizaciju postojećih „divljih” objekata  uz naplatu dažbina ili rušenje i – zaustavljanje gradnje. Onda je svaka vlast najavljivala sličnu nameru ali od toga – ništa.

Tačno je, gradi se i dalje, mada u poslednje vreme gotovo da nema primera nelegalnosti. Međutim, često se menja Prostorni plan posebne namene, pa se od resornog ministarstva dobijaju dozvole. Mi samo kontrolišemo da li se prema tim rešenjima izvode radovi. Inače, svaki naš plan odavno sadrži preporuku da se dalja gradnja na Kopaoniku obustavi. Tu nije problem samo podizanje objekata, već i činjenica da se, u skladu sa tim, nije razvijala komunalna infrastruktura, naravno i o trošku graditelja. Tako smo došli u situaciju nedovoljnog kapaciteta vodovoda i kanalizacije, problema odlaganja otpada, nedovoljnog broja parking mesta…Dobro je što se sada radi na novoj kanalizacionoj mreži, pa zagađena voda neće ići u Bistričku reku ili se izlivati u samom naselju. Ali, ponavljam, ovde gradnju treba limitirati – naglašava Bojan Milovanović, direktor Nacionalnog parka Kopaonik, uz nadu da će, recimo, planirana izgradnja nekoliko gondola iz podnožja planine do vrha – uticati na smanjenje pritiska investitora u pogledu gradnje baš u centru skijališta.

M. Dugalić

izvor: “Politika”

   

Jedan komentar za objavu “Novo lice ugroženog Kopaonika

  1. Pa kada je stoka na 2000mnv ispod Pancica uspela da napravi deponiju…ne treba da postojimo kao vrsta…o unistavanju Samokovke i Jošaničke reke da ne pričamo….

Komentari za ovu vest su zatvoreni.