Nikada nema dovoljno novca i ljudstva da se preventivno deluje protiv prirodnih katastrofa, a naši budući zajednički projekti zasnivaće se na obukama i opremanju Civilne zaštite, kažu gosti i domaćini iz kraljevačke Civilne zaštite
Danas se završava trodnevna, studijska poseta delegacije Odseka za poslove civilne zaštite i profesionalno teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Banjaluke, kolegama Odeljenja za poslove civilne zaštite kraljevačke Gradske uprave
Poseta za cilj ima jačanje otpornosti lokalne zajednice na katastrofe i razvoj međuopštinske saradnje kroz razmenu iskustava tokom i nakon elementarnih nepogoda u protekloj deceniji, kao i na temu razvoja civilne zaštite.
Goste je pozdravio pomoćnik gradonačelnika raljeva Marko Matović koji je podsetio da je u nekadašnjoj SFRJ ipostojao veoma razvijen sistem civilne zaštite, ali da je ta priča u prvoj decenija ovog milenijuma pala – u zapećak.
– Nažalost, događaji su nas naterali da ponovo stavimo to pitanje u fokus. Poznato je da smo u Kraljevu pre 10-ak godina imali i zemljotres, poplavu velikih reka, a onda i poplavu malih. Nadam se da će razmena iskustava sa gostima iz Republike Srpske značiti i nama i njima na poboljšanju postojećih sistema. Mislim da smo opet na pravom putu. Naša civilna zaštita postavlja trendove i inovacije u toj oblasti na nivou čitave Srbije, a nadam se da ćemo u sinergiji sa gostima iz Republike Srpske ostvariti nove rezultate – kazao je Matović.
Dragan Babić, šef Odseka za poslove civilne zaštite Banjaluke kaže da je posećivao Kraljevo dok se bavio kajak kanuom na divljim vodama i da je dobro upoznat sa problemima sa kojima se grad susretao:
– Ovde smo da sa prijateljima iz Kraljeva prođemo kroz sve probleme sa kojima se susrećemo i da na osnovu zajedničkog iskustva dođemo do zajedničkog zaključka odnosno zajedničkog rada kako da unapredimo civilnu zaštitu, realizujemo zajedničke projekte, na obostrano zadovoljstvo. Mi znamo šta znače poplave, imamo iskustva i sa zemljotresima. Vi ste puno uradili na uvezivanju, umrežavanju, a mi smo više radili na opremanju, infrastrukturnim stvarima i dobro je što možemo da razmenimo iskustva.
Prema rečima Zdravka Maksimovića, rukovodioca Odeljenja za poslove civilne zaštite, Kraljevčani su tokom studijske posete Banjalučana posebno prezentovali kolegama iz Republike Srpske naš sistem civilne zaštite i Centar za obuke civilne zaštite:
– Nadamo se da će, nakon rekonstrukcije, on prerasti u prvi Regionalni centar za obuke civilne zaštite sa mrežom pripadnika civilne zaštite koju smo uspeli da, nakon zemljotresa, i posebno posle 2014, nakon poplava, uspostavimo na teritoriji Kraljeva, ali i na teritoriji drugih lokalnih samouprava u slivu Zapadne Morave.

Budući zajednički projekti, dodao je Maksimović, zasnivaće se na obukama i opremanju civilne zaštite.
– Čini mi se da je taj deo institucionalno najmanje zastupljen u našem sistemu smanjenja rizika od katastrofa. Očekujem da uspostavimo efikasnu saradnju koja će doprineti i sigurnosti naših građana i naših sunarodnika u Republici Srpskoj – kazao je rukovodilac kraljevačkog Odeljenja za poslove civilne zaštite.
On je najavio i potpisivanje sporazuma o saradnji gradova i opština u slivu Zapadne Morave, čime će prvi put biti uspostavljena zajednička služba na nivou 18 lokalnih samouprava, koja će se baviti poslovima civilne zaštite i smanjenja rizika od katastrofa. Na novinarsko pitanje imaju li službe za spasavanje u Srbiji dovoljno novca i kadrova za svoj primarni posao, Maksimović je odgovorio:
– Nikad nema dovoljno novca, a nažalost ni ljudstva za to. Čini mi se da to nije prioritet ni kada je u pitanju planiranje, ali to nije slučaj samo kod nas ili u Republici Srpskoj, ili u Bosni i Hercegovini, već je to slučaj svuda u svetu. Čini mi se da su svi više okrenuti ka tom momentu – šta kada se nešto desi i u samoj obnovi, alli je ovo sada prvi put da mi želimo da napravimo značajniji iskorak u prevenciji i pokušajima da smanjimo posleidce katastrofa .
Poređenje posledica poplava u Kraljevu iz 2014. i 2016. godine, prema njegovim rečima, pokazalo je da samo jedan sistem komunikacije nizvodno i uzbunjivanje, odnosno – pravovremene reakcije, mogu četiri-pet puta da smanje štete. Jer, Kraljevo je imalo gotovo isti scenario u te dve godine, ali štete su bile mnogo manje 2016, nego dve godine ranije.
– Nadam se da će kolege iz Banjaluke prihvatiti naš način razmišljanja kad je u pitanju umrežavanje lokalnih samouprava, koje tako zajednički doprinose, pre svega jačanju sigurnosti, odnosno pojačavanju otpornosti, ali i smanjenju troškova, kako bi ograničena sredstva koja imamo plasirali n aprave pozicije, odnosno – tamo gde je to neophodno. neophodno – smatra Maksimović
Tokom posete, gosti iz Banjaluke obišli su i Odeljenje za poslove civilne zaštite u Kraljevu i posetili kraljevačku Predškolsku ustanovu „Olga Jovičić Rita“.