Koliko se poštuju prava radnika? (VIDEO)

Niske plate koje često i kasne, rad tokom praznika bez dodatne naknade, radna nedelja koja traje duže od pet dana, a radni dan više od osam sati – samo su neki od problema zaposlenih kako u Srbiji, tako i u Kraljevu 

Za rad tokom praznika koji je neradni dan, zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu od najmanje 110% od osnovice, 26% od osnovice za rad noću i isto toliko za prekovremeni rad.- kaže se u članu 110, Zakona o radu. Međutim svedoci smo da praznične dane mnogi provode radno, bez mogućnosti da to odbiju, bez uvećane naknade koja im po zakonu pripada, ali i bez mogućnosti da se na to žale, jer bi to značilo i gubitak posla. Kako je novi teško naći, a od nečega mora da se živi, ćuti se i trpi… Upravo ovako  građani Kraljeva opisuju svoju ili situaciju zaposlenih u svom okruženju.

Prava radnika se vrlo malo poštuju. Godišnji odmori se skraćuju, ne plaća se prekovremeni rad, rad tokom praznika, u mom slučaju ni noćni rad. Mi svi znamo svoja prava i tražimo ih od poslodavca, ali odgovor koji dobijemo je „tužite, pa ćete da dobijete svoja prava – kaže Igor Jovanov.

Novinarka Anastasija Papović radila je u ugostiteljstvu, a sada radi u struci:

Gde god sam radila, niti sam bila prijavljena, niti se poštovalo radno vreme. Uvek se ostaje prekovremeno, dodatno se ne plaća, obećava se, a ne bude ništa na kraju, tako da su prava radnika na minimalnom nivou. Razlog zašto radnici ćute na jasno kršenje svojih prava najverovatnije je to što ne veruju da će se, time što kažu, bilo šta promeniti.

Pogledajte šta u uličnoj anketi kažu građani Kraljeva:

I Marko Mitrović smatra da se prava radnika ne poštuju u dovoljnoj meri.

Dok god vi imate situaciju da se radnici zapošljavaju za minimalnu platu, pa im nešto gazda daje na ruke, to nije dobro. Dok imate zapošljavanje preko veze, opet nije u redu. U mom okruženju ljudi se najviše žale na nepoštovanje ugovora, neplaćen prekovremeni rad, nepoštovanje godišnjeg odmora. Da li će se nešto promeniti nabolje, s obzirom da nema dovoljno radne snage u Srbiji, videćemo. Čujemo stalno „verovatno da hoće“. I ja se nadam – kaže Mirko Mitrović.

Kršenja prava radnika je i bilo i biće, tako da tu slabo radnici mogu neka svoja prava da ostvare, mišljenje je Dragana Đurđevića:

Kako čujem u ovim velikim firmama ne plaća se prekovremeni rad, plate i dalje idu pola na račun, pola na ruke.

Nije idealno, sigurno da nije idealno, treba da se borimo. Sve što nam smeta treba dići glas protiv toga. Ništa se ne menja samo od sebe. Dok sam ja radila, nije me bilo strah da kažem ono što mislim, jer čovek se jedino tako iskazuje. Živi svoj život, ne direktorov – smatra Snežana Pavlović.

Penzionerka Mira Galić priseča se kako  je nekada bilo mnogo bolje:

Kada sam ja bila na početku radne karijere, rad i trud su se cenili, dobijale su se nagrade, a radnici su bili zadovoljni. Smatram da je za današnji loš položaj radnika kriva – privatizacija.

Ipak nije sjajno ni u javnom sektoru. Položaj zaposlenih u prosveti, predsednik Sindikata obrazovanja Kraljevo Gordan Marković opisuje kao loš.

Gordan Marković, predsednik Sindikata obrazovanja Kraljevo

Plate su niske za stučnu spremu koju zaposleni u oblasti obrazovanja imaju. Veliki broj prosvetnih radnika godinama radi radi na određeno, brinući se na kraju svake školske godine da li će im ugovor biti produžen, a vrlo često se njihov položaj koristi i da ne pristupe sindikatu. Osim toga, izloženi smo i velikom pritisku od strane roditelja učenika, koji nas ispituju, pišu prijave, zbog čega često ne možete da radite kako smatrate da treba, jer mogu za neku banalnost da vas prijave. Svedoci smo i nasilja učenika nad prosvetnim radnicima, svake godine imamo po neki takav slučaj, zbog čega je cilju povećanja bezbednosti provetnih radnika, neophodno da se kazne povećaju za počionioce nasilja.

Tokom prošle godine poslodavci u Srbiji kažnjeni su novčanim kaznama u iznosu od 212.416.500 dinara na osnovu zahteva za pokretanje prekršajnog postupka koje su podneli inspektori rada. Najveć deo izrečenih kazni, oko 195 miliona dinara odnosi se na kršenje Zakona o radu i Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, pokazuje godišnji izveštaj inspekcije rada za 2023. godinu.

Zbog nepoštovanja prava radnika, sudovi u Srbiji godišnje imaju oko 1.000 radnih sporova. Otkaz ugovora o radu, neisplaćeni putni troškovi, jubilarne nagrade najčešće su teme radnih sporova.

Advokat Uroš Matić kaže da je u Kraljevu poslednjih godina najčešći razlog zbog koga su zaposleni tražili pravnu zaštitu – otkaz ugovora o radu

Nezakonit prestanak radnog odnosa je najčešći razlog zbog koga nam se stranke obraćaju. Poslednjih godina često nam se obraćaju i radnici koji su angažovani preko agencija. Pojedina javna preduzeća dosta radnika angažuju preko agencija, dok Zakon o agencijskom radu nije jasno regulisao da li njihovo angažovanje posle dve godine, kako je to inače slučaj, prerasta u stalni radni odnos ili ne.

Prema indeksu poštovanja kolektivnih prava, Međunarodna konfederacija sindikate sve države je podelila u pet grupa. Srbija je u društvu afričkih i azijskih zemalja, okarakterisana kao zemlja u kojoj postoji sistemsko kršenje prava radnika, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.

A. Petrović

Minimalna zarada

Minimalna zarda je najniža zarada koju poslodavac po zakonu mora da isplati zaposlenom. Međutim, Ugovorom o radu utvrđuju se razlozi za donošenje odluke o uvođenju minimalne zarade. Po isteku roka od 6 meseci, poslodavac je dužan da obavesti reprezentativni sindikat o razlozima za nastavak isplate minimalne zarade.

Godišnji odmor

Zaposleni stiče pravo na godišnji odmor nakon mesec dana od zasnivanja radnog odnosa. Dužina trajanja odmora određuje se tako što se zakoski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma. Praznici koji su neradni dani u skladu sa zakonom, kao i privremena sprečenost za rad iz zdravstvenih razloga, ne uračunavaju se u dane odmora. Ako je zaposleni tokom korišćenja godišnjeg odmora privremeno sprečen za rad, u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, ima pravo, da po isteku te sprečenosti nastavi korišćenje godišnjeg odmora – odredbe su člana 70 Zakona o radu.